Zbirka izraza

hr Redni brojevi   »   hy դասական թվականներ

61 [šezdeset i jedan]

Redni brojevi

Redni brojevi

61 [վաթսունմեկ]

61 [vat’sunmek]

դասական թվականներ

dasakan t’vakanner

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski armenski igra Više
Prvi mjesec je siječanj. Ա-ա-ի--ամ-----ո-ն-ար- է: Ա_____ ա____ հ_______ է_ Ա-ա-ի- ա-ի-ը հ-ւ-վ-ր- է- ------------------------ Առաջին ամիսը հունվարն է: 0
d-sa--n--’va-a-n-r d______ t_________ d-s-k-n t-v-k-n-e- ------------------ dasakan t’vakanner
Drugi mjesec je veljača. Ե--ր-րդ-ամիսը փե-րվ--- է: Ե______ ա____ փ_______ է_ Ե-կ-ո-դ ա-ի-ը փ-տ-վ-ր- է- ------------------------- Երկրորդ ամիսը փետրվարն է: 0
d-sak-- t-----n-er d______ t_________ d-s-k-n t-v-k-n-e- ------------------ dasakan t’vakanner
Treći mjesec je ožujak. Եր---- ա---ը-մ-րտ- է: Ե_____ ա____ մ____ է_ Ե-ր-ր- ա-ի-ը մ-ր-ն է- --------------------- Երրորդ ամիսը մարտն է: 0
Ar----- --i---h------ e A______ a____ h______ e A-r-j-n a-i-y h-n-a-n e ----------------------- Arrajin amisy hunvarn e
Četvrti mjesec je travanj. Չ----ր- -մ-սը----իլն է: Չ______ ա____ ա_____ է_ Չ-ր-ո-դ ա-ի-ը ա-ր-լ- է- ----------------------- Չորրորդ ամիսը ապրիլն է: 0
Arra--n---isy--u--arn e A______ a____ h______ e A-r-j-n a-i-y h-n-a-n e ----------------------- Arrajin amisy hunvarn e
Peti mjesec je svibanj. Հինգեր-րդ --իս--մա-ի-ն է: Հ________ ա____ մ_____ է_ Հ-ն-ե-ո-դ ա-ի-ը մ-յ-ս- է- ------------------------- Հինգերորդ ամիսը մայիսն է: 0
A-raji--a--s- hu---rn e A______ a____ h______ e A-r-j-n a-i-y h-n-a-n e ----------------------- Arrajin amisy hunvarn e
Šesti mjesec je lipanj. Վեցեր-----մ-ս- հո-ն--ն -: Վ_______ ա____ հ______ է_ Վ-ց-ր-ր- ա-ի-ը հ-ւ-ի-ն է- ------------------------- Վեցերորդ ամիսը հունիսն է: 0
Y--k-o----mi-- p-y-----rn e Y_______ a____ p_________ e Y-r-r-r- a-i-y p-y-t-v-r- e --------------------------- Yerkrord amisy p’yetrvarn e
Šest mjeseci je pola godine. Վ-- ամ--ն--ը-միա-ի-------արի-է: Վ__ ա_______ մ_____ կ__ տ___ է_ Վ-ց ա-ի-ն-ր- մ-ա-ի- կ-ս տ-ր- է- ------------------------------- Վեց ամիսները միասին կես տարի է: 0
Ye--ror---m--- -’y--rv--n e Y_______ a____ p_________ e Y-r-r-r- a-i-y p-y-t-v-r- e --------------------------- Yerkrord amisy p’yetrvarn e
Siječanj, veljača, ožujak, հո-ն-ար--փ-տրվ--- մ---, հ_______ փ_______ մ____ հ-ւ-վ-ր- փ-տ-վ-ր- մ-ր-, ----------------------- հունվար, փետրվար, մարտ, 0
Yer--ord---i-y p’--t--a---e Y_______ a____ p_________ e Y-r-r-r- a-i-y p-y-t-v-r- e --------------------------- Yerkrord amisy p’yetrvarn e
travanj, svibanj i lipanj. ապրի-, մ-յիս, հո-նիս ա_____ մ_____ հ_____ ա-ր-լ- մ-յ-ս- հ-ւ-ի- -------------------- ապրիլ, մայիս, հունիս 0
Yer-or--ami---mar---e Y______ a____ m____ e Y-r-o-d a-i-y m-r-n e --------------------- Yerrord amisy martn e
Sedmi mjesec je srpanj. Յ----որդ-ամ-ս--հո--իս---: Յ_______ ա____ հ______ է_ Յ-թ-ր-ր- ա-ի-ը հ-ւ-ի-ն է- ------------------------- Յոթերորդ ամիսը հուլիսն է: 0
Y-rro-d--m-s--m--t--e Y______ a____ m____ e Y-r-o-d a-i-y m-r-n e --------------------- Yerrord amisy martn e
Osmi mjesec je kolovoz. ՈՒ----ր- -մ-ս--օգ-ս-ո-ն է: Ո_______ ա____ օ_______ է_ Ո-թ-ր-ր- ա-ի-ը օ-ո-տ-ս- է- -------------------------- ՈՒթերորդ ամիսը օգոստոսն է: 0
Y---or--amisy-m-r-n-e Y______ a____ m____ e Y-r-o-d a-i-y m-r-n e --------------------- Yerrord amisy martn e
Deveti mjesec je rujan. Ին-րո-դ-ա--սը--եպտ-մ-եր- է: Ի______ ա____ ս_________ է_ Ի-ե-ո-դ ա-ի-ը ս-պ-ե-բ-ր- է- --------------------------- Իներորդ ամիսը սեպտեմբերն է: 0
C-’v---o-- a-i-y april- e C_________ a____ a_____ e C-’-o-r-r- a-i-y a-r-l- e ------------------------- Ch’vorrord amisy apriln e
Deseti mjesec je listopad. Տա-ն--որ---միսը-հոկտ-մ-երն-է: Տ________ ա____ հ_________ է_ Տ-ս-ե-ո-դ ա-ի-ը հ-կ-ե-բ-ր- է- ----------------------------- Տասներորդ ամիսը հոկտեմբերն է: 0
Ch’-o-r--d-a-isy-ap-i-n-e C_________ a____ a_____ e C-’-o-r-r- a-i-y a-r-l- e ------------------------- Ch’vorrord amisy apriln e
Jedanaesti mjesec je studeni. Տաս---կ----դ--մ--- ---ե--ե-- -: Տ___________ ա____ ն________ է_ Տ-ս-մ-կ-ր-ր- ա-ի-ը ն-յ-մ-ե-ն է- ------------------------------- Տասնմեկերորդ ամիսը նոյեմբերն է: 0
C-’v-rr-r-----s- -p-il- e C_________ a____ a_____ e C-’-o-r-r- a-i-y a-r-l- e ------------------------- Ch’vorrord amisy apriln e
Dvanaesti mjesec je prosinac. Տասն-----երրո-դ ամի-- -եկ-----ր--է: Տ______________ ա____ դ_________ է_ Տ-ս-ե-կ-ւ-ր-ո-դ ա-ի-ը դ-կ-ե-բ-ր- է- ----------------------------------- Տասներկուերրորդ ամիսը դեկտեմբերն է: 0
Hinge--rd----sy -ay-sn e H________ a____ m_____ e H-n-e-o-d a-i-y m-y-s- e ------------------------ Hingerord amisy mayisn e
Dvanaest mjeseci je jedna godina. Տ---երկ-----ի-ն--ը ---ս-- -եկ---րի--: Տ________ ա_______ մ_____ մ__ տ___ է_ Տ-ս-ե-կ-ւ ա-ի-ն-ր- մ-ա-ի- մ-կ տ-ր- է- ------------------------------------- Տասներկու ամիսները միասին մեկ տարի է: 0
H-ng-ro-d am-s--may-s--e H________ a____ m_____ e H-n-e-o-d a-i-y m-y-s- e ------------------------ Hingerord amisy mayisn e
Srpanj, kolovoz, rujan, հու-ի-,-օգոս--ս,-սե--ե--եր հ______ օ_______ ս________ հ-ւ-ի-, օ-ո-տ-ս- ս-պ-ե-բ-ր -------------------------- հուլիս, օգոստոս, սեպտեմբեր 0
Hin--r-r- -m-sy m-yi-n e H________ a____ m_____ e H-n-e-o-d a-i-y m-y-s- e ------------------------ Hingerord amisy mayisn e
listopad, studeni i prosinac. հ--տ--բեր, ----մբե-- դեկտ---եր հ_________ ն________ դ________ հ-կ-ե-բ-ր- ն-յ-մ-ե-, դ-կ-ե-բ-ր ------------------------------ հոկտեմբեր, նոյեմբեր, դեկտեմբեր 0
V-t--ye---d -mis---u-is--e V__________ a____ h_____ e V-t-’-e-o-d a-i-y h-n-s- e -------------------------- Vets’yerord amisy hunisn e

Materinji jezik uvijek ostaje najvažniji jezik

Naš materinji jezik je prvi jezik koji učimo. To se dešava nesvjesno, dakle ne primjećujemo to. Većina ljudi ima samo jedan materinji jezik. Svi ostali jezici uče se kao strani jezici. Naravno da postoje ljudi koji odrastaju uz više jezika. Oni govore te jezike ali većinom različito dobro. Često se i jezici koriste na različit način. Na primjer, jedan jezik se koristi na poslu. Drugi se koristi kod kuće. Koliko dobro govorimo jezik ovisi o više čimbenika. Ako ga učimo kao mala djeca, većinom ga naučimo vrlo dobro. Naš centar za govor je u tim godinama najučinkovitiji. Također je važna učestalost korištenja jezika. Što ga češće koristimo, bolje ga govorimo. Međutim, istraživači vjeruju da čovjek nikad ne može govoriti dva jezika jednako dobro. Jedan jezik je uvijek važniji. Čini se da su eksperimentalna ispitivanja potvrdila tu pretpostavku. Jednom su istraživanju bili podvrgnuti različiti ispitanici. Jedan dio ispitanika je tečno govorio dva jezika. To su bili kineski kao materinji jezik i engleski jezik. Drugi dio ispitanika je govorio samo engleski kao materinji jezik. Ispitanici su morali riješiti jednostavan zadatak na engleskom jeziku. Pritom se mjerila aktivnost njihovog mozga. Zamijećene su razlike u mozgu ispitanika. Kod višejezičnih osoba je posebno bio aktivan jedan dio mozga. Jednojezični ispitanici pak u tom području nisu pokazali nikakvu aktivnost. Obje grupe su jednako brzo i dobro riješile zadatke. Usprkos tomu, Kinezi su preveli sve na svoj materinji jezik...