Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   be Задаваць пытанні 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [шэсцьдзесят два]

62 [shests’dzesyat dva]

Задаваць пытанні 1

Zadavats’ pytannі 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
učiti вуч--ца в______ в-ч-ц-а ------- вучыцца 0
Z---va-s’--yt--n--1 Z________ p______ 1 Z-d-v-t-’ p-t-n-і 1 ------------------- Zadavats’ pytannі 1
Uče li učenici puno? В---і----а--- ---т? В____ в______ ш____ В-ч-і в-ч-ц-а ш-а-? ------------------- Вучні вучацца шмат? 0
Za---ats’ -----n--1 Z________ p______ 1 Z-d-v-t-’ p-t-n-і 1 ------------------- Zadavats’ pytannі 1
Ne, oni uče malo. Н-,-я-- -учац-а -ала. Н__ я__ в______ м____ Н-, я-ы в-ч-ц-а м-л-. --------------------- Не, яны вучацца мала. 0
v-ch--s--a v_________ v-c-y-s-s- ---------- vuchytstsa
pitati п--а-ь п_____ п-т-ц- ------ пытаць 0
vu--yt-tsa v_________ v-c-y-s-s- ---------- vuchytstsa
Pitate li često učitelja? В- ч--та--ыта--- --с--ўнік-? В_ ч____ п______ н__________ В- ч-с-а п-т-е-е н-с-а-н-к-? ---------------------------- Вы часта пытаеце настаўніка? 0
v--hy-stsa v_________ v-c-y-s-s- ---------- vuchytstsa
Ne, ne pitam ga često. Не, ---ыт---яго-н--аст-. Н__ я п____ я__ н_______ Н-, я п-т-ю я-о н-ч-с-а- ------------------------ Не, я пытаю яго нячаста. 0
Vu--------hats-s- -----? V_____ v_________ s_____ V-c-n- v-c-a-s-s- s-m-t- ------------------------ Vuchnі vuchatstsa shmat?
odgovoriti ад------ь а________ а-к-з-а-ь --------- адказваць 0
Vu---і-vu-hat-t-a shm--? V_____ v_________ s_____ V-c-n- v-c-a-s-s- s-m-t- ------------------------ Vuchnі vuchatstsa shmat?
Odgovorite, molim Vas. А----вай-е--к-л--л-ск-. А__________ к___ л_____ А-к-з-а-ц-, к-л- л-с-а- ----------------------- Адказвайце, калі ласка. 0
Vu-hnі-v--hatsts- ---at? V_____ v_________ s_____ V-c-n- v-c-a-s-s- s-m-t- ------------------------ Vuchnі vuchatstsa shmat?
Odgovaram. Я --каз-а-. Я а________ Я а-к-з-а-. ----------- Я адказваю. 0
Ne----ny---ch-----a-m-la. N__ y___ v_________ m____ N-, y-n- v-c-a-s-s- m-l-. ------------------------- Ne, yany vuchatstsa mala.
raditi пр--а-а-ь п________ п-а-а-а-ь --------- працаваць 0
N-,-ya-- -u-ha-st-a--ala. N__ y___ v_________ m____ N-, y-n- v-c-a-s-s- m-l-. ------------------------- Ne, yany vuchatstsa mala.
Radi li on upravo? Ё- ц-п---п--ц-е? Ё_ ц____ п______ Ё- ц-п-р п-а-у-? ---------------- Ён цяпер працуе? 0
N-, -an- vuc-atst-a m-la. N__ y___ v_________ m____ N-, y-n- v-c-a-s-s- m-l-. ------------------------- Ne, yany vuchatstsa mala.
Da, on upravo radi. Т-к- -н-ц--е- п-----. Т___ ё_ ц____ п______ Т-к- ё- ц-п-р п-а-у-. --------------------- Так, ён цяпер працуе. 0
py--ts’ p______ p-t-t-’ ------- pytats’
dolaziti прыхо-з--ь п_________ п-ы-о-з-ц- ---------- прыходзіць 0
py-ats’ p______ p-t-t-’ ------- pytats’
Dolazite li? В- пры-дзеце? В_ п_________ В- п-ы-д-е-е- ------------- Вы прыйдзеце? 0
pytats’ p______ p-t-t-’ ------- pytats’
Da, dolazimo odmah. Т--, -ы------ пр-й-зем. Т___ м_ з____ п________ Т-к- м- з-р-з п-ы-д-е-. ----------------------- Так, мы зараз прыйдзем. 0
V---has-a -y--et-e----ta--іk-? V_ c_____ p_______ n__________ V- c-a-t- p-t-e-s- n-s-a-n-k-? ------------------------------ Vy chasta pytaetse nastaunіka?
stanovati ж-ць ж___ ж-ц- ---- жыць 0
V--ch--t---y-a---------au--ka? V_ c_____ p_______ n__________ V- c-a-t- p-t-e-s- n-s-a-n-k-? ------------------------------ Vy chasta pytaetse nastaunіka?
Stanujete li u Berlinu? Вы-ж-вя-----Б-рл---? В_ ж_____ ў Б_______ В- ж-в-ц- ў Б-р-і-е- -------------------- Вы жывяце ў Берліне? 0
V- -h-sta p--a-tse-na-ta-----? V_ c_____ p_______ n__________ V- c-a-t- p-t-e-s- n-s-a-n-k-? ------------------------------ Vy chasta pytaetse nastaunіka?
Da, stanujem u Berlinu. Так- - ж----ў Бе---н-. Т___ я ж___ ў Б_______ Т-к- я ж-в- ў Б-р-і-е- ---------------------- Так, я жыву ў Берліне. 0
Ne,--- --ta-- --go-ny-c---t-. N__ y_ p_____ y___ n_________ N-, y- p-t-y- y-g- n-a-h-s-a- ----------------------------- Ne, ya pytayu yago nyachasta.

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!