Zbirka izraza

hr Postavljanje pitanja 1   »   ka კითხვის დასმა 1

62 [šezdeset i dva]

Postavljanje pitanja 1

Postavljanje pitanja 1

62 [სამოცდაორი]

62 [samotsdaori]

კითხვის დასმა 1

k'itkhvis dasma 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski gruzijski igra Više
učiti ს-ავ-ა ს_____ ს-ა-ლ- ------ სწავლა 0
s-s---la s_______ s-s-a-l- -------- sts'avla
Uče li učenici puno? მ----ვლე-ბ----ვ-ს ს--ვლობენ? მ__________ ბ____ ს_________ მ-ს-ა-ლ-ე-ი ბ-ვ-ს ს-ა-ლ-ბ-ნ- ---------------------------- მოსწავლეები ბევრს სწავლობენ? 0
m---s-a-leeb--b-v---sts---l-b--? m____________ b____ s___________ m-s-s-a-l-e-i b-v-s s-s-a-l-b-n- -------------------------------- mosts'avleebi bevrs sts'avloben?
Ne, oni uče malo. არა---ს--- -ოტა----ავლ---ნ. ა___ ი____ ც____ ს_________ ა-ა- ი-ი-ი ც-ტ-ს ს-ა-ლ-ბ-ნ- --------------------------- არა, ისინი ცოტას სწავლობენ. 0
a-a,-is-n- -so-'a---ts'-vl---n. a___ i____ t______ s___________ a-a- i-i-i t-o-'-s s-s-a-l-b-n- ------------------------------- ara, isini tsot'as sts'avloben.
pitati შე-ი-ხ-ა. შ________ შ-კ-თ-ვ-. --------- შეკითხვა. 0
s--k----hva. s___________ s-e-'-t-h-a- ------------ shek'itkhva.
Pitate li često učitelja? ხშ-რ-დ--კ-თ---ი- მ----ვ--ბე--? ხ_____ ე________ მ____________ ხ-ი-ა- ე-ი-ხ-ბ-თ მ-ს-ა-ლ-ბ-ლ-? ------------------------------ ხშირად ეკითხებით მასწავლებელს? 0
k-sh-rad-e-'-tk--bit------'av--be-s? k_______ e__________ m______________ k-s-i-a- e-'-t-h-b-t m-s-s-a-l-b-l-? ------------------------------------ khshirad ek'itkhebit masts'avlebels?
Ne, ne pitam ga često. არა, მ--მას-ხშ-რად -რ---კ----ბი. ა___ მ_ მ__ ხ_____ ა_ ვ_________ ა-ა- მ- მ-ს ხ-ი-ა- ა- ვ-კ-თ-ე-ი- -------------------------------- არა, მე მას ხშირად არ ვეკითხები. 0
a-a- m----- ---h---d-----ek'itk--b-. a___ m_ m__ k_______ a_ v___________ a-a- m- m-s k-s-i-a- a- v-k-i-k-e-i- ------------------------------------ ara, me mas khshirad ar vek'itkhebi.
odgovoriti პ--უხი პ_____ პ-ს-ხ- ------ პასუხი 0
p'a-uk-i p_______ p-a-u-h- -------- p'asukhi
Odgovorite, molim Vas. მ--ა---ეთ--თუ შე-ძლებ-. მ_________ თ_ შ________ მ-პ-ს-ხ-თ- თ- შ-ი-ლ-ბ-. ----------------------- მიპასუხეთ, თუ შეიძლება. 0
m-----u---t, -u---e-dzleb-. m___________ t_ s__________ m-p-a-u-h-t- t- s-e-d-l-b-. --------------------------- mip'asukhet, tu sheidzleba.
Odgovaram. ვპასუ-ო-. ვ________ ვ-ა-უ-ო-. --------- ვპასუხობ. 0
v----u-ho-. v__________ v-'-s-k-o-. ----------- vp'asukhob.
raditi მ--აობა მ______ მ-შ-ო-ა ------- მუშაობა 0
mu--aoba m_______ m-s-a-b- -------- mushaoba
Radi li on upravo? ის ახლა-მუ--ობს? ი_ ა___ მ_______ ი- ა-ლ- მ-შ-ო-ს- ---------------- ის ახლა მუშაობს? 0
mus-aoba m_______ m-s-a-b- -------- mushaoba
Da, on upravo radi. დია-- ი---ხ-ა -უშაობ-. დ____ ი_ ა___ მ_______ დ-ა-, ი- ა-ლ- მ-შ-ო-ს- ---------------------- დიახ, ის ახლა მუშაობს. 0
m--h--ba m_______ m-s-a-b- -------- mushaoba
dolaziti მოს-ლა მ_____ მ-ს-ლ- ------ მოსვლა 0
i- ----a-mu-hao--? i_ a____ m________ i- a-h-a m-s-a-b-? ------------------ is akhla mushaobs?
Dolazite li? მო-იხ---? მ________ მ-დ-ხ-რ-? --------- მოდიხართ? 0
i- ---la mu-haobs? i_ a____ m________ i- a-h-a m-s-a-b-? ------------------ is akhla mushaobs?
Da, dolazimo odmah. დიახ, -----ახ-ა----ოვა-თ. დ____ ჩ___ ა_____ მ______ დ-ა-, ჩ-ე- ა-ლ-ვ- მ-ვ-ლ-. ------------------------- დიახ, ჩვენ ახლავე მოვალთ. 0
i- ak-l---u----bs? i_ a____ m________ i- a-h-a m-s-a-b-? ------------------ is akhla mushaobs?
stanovati ცხ--რ--ა ც_______ ც-ო-რ-ბ- -------- ცხოვრება 0
d-a----i- ak-la---sh---s. d_____ i_ a____ m________ d-a-h- i- a-h-a m-s-a-b-. ------------------------- diakh, is akhla mushaobs.
Stanujete li u Berlinu? თქვ-------ინ-ი -ხ---ობ-? თ____ ბ_______ ც________ თ-ვ-ნ ბ-რ-ი-შ- ც-ო-რ-ბ-? ------------------------ თქვენ ბერლინში ცხოვრობთ? 0
diakh,--- --hl---ush-ob-. d_____ i_ a____ m________ d-a-h- i- a-h-a m-s-a-b-. ------------------------- diakh, is akhla mushaobs.
Da, stanujem u Berlinu. დი--,-მ- -ე--ინ---ვ--ო-რობ. დ____ მ_ ბ_______ ვ________ დ-ა-, მ- ბ-რ-ი-შ- ვ-ხ-ვ-ო-. --------------------------- დიახ, მე ბერლინში ვცხოვრობ. 0
d---h,-i- -k-la m--haob-. d_____ i_ a____ m________ d-a-h- i- a-h-a m-s-a-b-. ------------------------- diakh, is akhla mushaobs.

Tko želi govoriti, mora pisati!

Učenje stranih jezika nije uvijek jednostavno. Učenicima je u početku posebno teško govoriti. Mnogi se ne usude oblikovati rečenice na novom jeziku. Previše se boje pravljenja grešaka. Za takve učenike pisanje može biti dobro rješenje. Jer tko želi naučiti dobro govoriti, morao bi što više pisati! Pisanje nam pomaže u prilagođavanju na novi jezik. To ima mnogo razloga. Pisanje funkcionira drugačije od govorenja. To je puno složeniji proces. Kod pisanja duže razmišljamo o izboru riječi. Na taj način naš mozak radi intenzivnije s novim jezikom. Također smo kod pisanja puno opušteniji. Na naš odgovor nitko ne čeka. Tako se naš strah od stranog jezika lagano smanjuje. Osim toga, pisanje potiče našu kreativnost. Osjećamo se slobodnijima te se više igramo s novim jezikom. Pisanje nam daje više vremena od govorenja. A također podupire naše pamćenje! Međutim, najveća prednost pisanja je njegov distancirani oblik. To znači da možemo pomno pratiti ishod svog jezika. Sve vidimo jasno ispred sebe. Na taj način možemo sami ispravljati svoje greške i pritom učiti. Sadržaj pisanja na novom jeziku u principu nije važan. Važno je samo redovito oblikovati rečenice u pisanom obliku. Onaj tko želi vježbati, neka potraži prijatelja za dopisivanje iz inozemstva. Nakon nekog vremena će se s njim i osobno upoznati. Vidjet ćete: Tada će govorenje biti mnogo jednostavnije!