Zbirka izraza

hr Negacija 2   »   nn Nekting 2

65 [šezdeset i pet]

Negacija 2

Negacija 2

65 [sekstifem]

Nekting 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski nynorsk igra Više
Je li prsten skup? Er-d---r-ng---d-r? E_ d__ r_____ d___ E- d-n r-n-e- d-r- ------------------ Er den ringen dyr? 0
Ne, košta samo stotinu eura. N-i,---n---star -err- h-n----euro. N___ h__ k_____ b____ h_____ e____ N-i- h-n k-s-a- b-r-e h-n-r- e-r-. ---------------------------------- Nei, han kostar berre hundre euro. 0
Ali ja imam samo pedeset. M---e- -ar b-rr--femt-. M__ e_ h__ b____ f_____ M-n e- h-r b-r-e f-m-i- ----------------------- Men eg har berre femti. 0
Jesi li već gotov / gotova? Er du f-rd-g? E_ d_ f______ E- d- f-r-i-? ------------- Er du ferdig? 0
Ne, još ne. N-i,-i---e e---. N___ i____ e____ N-i- i-k-e e-n-. ---------------- Nei, ikkje enno. 0
Ali sam uskoro gotov / gotova. Me- eg er-s---- ---d-g. M__ e_ e_ s____ f______ M-n e- e- s-a-t f-r-i-. ----------------------- Men eg er snart ferdig. 0
Želiš li još juhe? V-l-du-ha --ir-suppe? V__ d_ h_ m___ s_____ V-l d- h- m-i- s-p-e- --------------------- Vil du ha meir suppe? 0
Ne, ne želim više. N---ta----eg---l i--j---------. N__ t____ e_ v__ i____ h_ m____ N-i t-k-, e- v-l i-k-e h- m-i-. ------------------------------- Nei takk, eg vil ikkje ha meir. 0
Ali još jedan sladoled. Me- e- --l-ha -ei- --. M__ e_ v__ h_ m___ i__ M-n e- v-l h- m-i- i-. ---------------------- Men eg vil ha meir is. 0
Stanuješ li već dugo ovdje? H------b--- --r-len-e? H__ d_ b___ h__ l_____ H-r d- b-d- h-r l-n-e- ---------------------- Har du budd her lenge? 0
Ne, tek mjesec dana. Nei,--err- ein ---ad. N___ b____ e__ m_____ N-i- b-r-e e-n m-n-d- --------------------- Nei, berre ein månad. 0
Ali već poznajem puno ljudi. Me---g ---nner -a-ge---lk--lt. M__ e_ k______ m____ f___ a___ M-n e- k-e-n-r m-n-e f-l- a-t- ------------------------------ Men eg kjenner mange folk alt. 0
Putuješ li sutra kući? Køyrer-du heim-i mo-go-? K_____ d_ h___ i m______ K-y-e- d- h-i- i m-r-o-? ------------------------ Køyrer du heim i morgon? 0
Ne, tek za vikend. N-i--i---e før --h-l--. N___ i____ f__ i h_____ N-i- i-k-e f-r i h-l-a- ----------------------- Nei, ikkje før i helga. 0
Ali se vraćam već u nedjelju. Men -g-kj-m---l---- -lt-på s-n---en. M__ e_ k___ t______ a__ p_ s________ M-n e- k-e- t-l-a-e a-t p- s-n-a-e-. ------------------------------------ Men eg kjem tilbake alt på sundagen. 0
Je li tvoja kćerka već odrasla? E---o----a--i--a--e-? E_ d______ d_ v______ E- d-t-e-a d- v-k-e-? --------------------- Er dottera di vaksen? 0
Ne, ona ima tek sedamnaest godina. Nei- -o -r----r--s-tte-. N___ h_ e_ b____ s______ N-i- h- e- b-r-e s-t-e-. ------------------------ Nei, ho er berre sytten. 0
Ali ona već ima dečka. M----o-h-- -llere-e -in kjæ---t. M__ h_ h__ a_______ e__ k_______ M-n h- h-r a-l-r-i- e-n k-æ-a-t- -------------------------------- Men ho har allereie ein kjærast. 0

Što nam riječi govore

U svijetu postoje milijuni knjiga. Ne zna se koliko ih je do danas napisano. U tim knjigama je pohranjeno jako puno znanja. Kad bismo mogli sve pročitati, znali bismo mnogo o životu. Budući da nam knjige pokazuju kako se mijenja naš svijet. Svako doba ima svoje knjige. Iz njih se može saznati što je ljudima važno. Nitko, nažalost, ne može pročitati sve knjige. Međutim, moderna tehnologija nam može pomoći analizirati knjige. Knjige se pomoću digitalizacije mogu pohraniti kao i podaci. Nakon toga sadržaj se može analizirati. Na taj način lingvisti vide kako se naš jezik mijenjao. Međutim, još je zanimljivije brojati učestalost riječi. Tako se može identificirati značenje određenih stvari. Znanstvenici su istražili preko 5 milijuna knjiga. To su knjige napisane u posljednjih pet stoljeća. Ukupno je analizirano oko 500 milijarda riječi. Učestalost riječi pokazuje kako su ljudi živjeli prije i danas. Jezik reflektira ideje i trendove. Riječ muškarci je, na primjer, izgubila na značenju. Danas se koristi rjeđe nego prije. S druge strane, učestalost riječi žene se znatno povećala. Po riječima također možemo vidjeti što rado jedemo. Riječ sladoled je u 50-ima bila jako važna. Nakon toga su postale popularne riječi pizza i pasta . U zadnjih nekoliko godina prevladava riječ sushi . Postoji dobra vijest za sve prijatelje jezika... Naš jezik je svake godine bogatiji za sve više riječi!