Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   kk Тәуелдік есімдігі 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [алпыс жеті]

67 [alpıs jeti]

Тәуелдік есімдігі 2

Täweldik esimdigi 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kazaški igra Više
naočale К-з--д---к К_________ К-з-л-і-і- ---------- Көзілдірік 0
T---ld-k---i---gi-2 T_______ e_______ 2 T-w-l-i- e-i-d-g- 2 ------------------- Täweldik esimdigi 2
On je zaboravio svoje naočale. О- ---ні----зіл-----і- ұм-тып к---і. О_ ө_____ к___________ ұ_____ к_____ О- ө-і-і- к-з-л-і-і-і- ұ-ы-ы- к-т-і- ------------------------------------ Ол өзінің көзілдірігін ұмытып кетті. 0
Täw----k-esi-d-g- 2 T_______ e_______ 2 T-w-l-i- e-i-d-g- 2 ------------------- Täweldik esimdigi 2
Ma gdje su mu naočale? Оны- -----д----- қайда---е-? О___ к__________ қ____ е____ О-ы- к-з-л-і-і-і қ-й-а е-е-? ---------------------------- Оның көзілдірігі қайда екен? 0
Kö-i-dir-k K_________ K-z-l-i-i- ---------- Közildirik
sat с--ат с____ с-ғ-т ----- сағат 0
Köz-ldir-k K_________ K-z-l-i-i- ---------- Közildirik
Njegov sat je pokvaren. Он-- -ағ-т---ұ---ы- -----. О___ с_____ б______ қ_____ О-ы- с-ғ-т- б-з-л-п қ-л-ы- -------------------------- Оның сағаты бұзылып қалды. 0
Kö-i---rik K_________ K-z-l-i-i- ---------- Közildirik
Sat visi na zidu. С-----қ-бырғ-д- ---н-п--ұр. С____ қ________ і_____ т___ С-ғ-т қ-б-р-а-а і-і-і- т-р- --------------------------- Сағат қабырғада ілініп тұр. 0
O---zi--- köz------gi---m-t-p--e---. O_ ö_____ k___________ u_____ k_____ O- ö-i-i- k-z-l-i-i-i- u-ı-ı- k-t-i- ------------------------------------ Ol öziniñ közildirigin umıtıp ketti.
putovnica тө-құж-т т_______ т-л-ұ-а- -------- төлқұжат 0
Ol -----ñ kö-i-d-r-g-n-u--tıp-ket-i. O_ ö_____ k___________ u_____ k_____ O- ö-i-i- k-z-l-i-i-i- u-ı-ı- k-t-i- ------------------------------------ Ol öziniñ közildirigin umıtıp ketti.
Izgubio je svoju putovnicu. Ол -өл--жа-ын--оға-тып--л--. О_ т_________ ж_______ а____ О- т-л-ұ-а-ы- ж-ғ-л-ы- а-д-. ---------------------------- Ол төлқұжатын жоғалтып алды. 0
O---zini- k---ld---g-n--m-t---k---i. O_ ö_____ k___________ u_____ k_____ O- ö-i-i- k-z-l-i-i-i- u-ı-ı- k-t-i- ------------------------------------ Ol öziniñ közildirigin umıtıp ketti.
Gdje je onda njegova putovnica? Оның төлқ----- -а-д- е--н? О___ т________ қ____ е____ О-ы- т-л-ұ-а-ы қ-й-а е-е-? -------------------------- Оның төлқұжаты қайда екен? 0
On-ñ-kö-il---ig- --yda-e-e-? O___ k__________ q____ e____ O-ı- k-z-l-i-i-i q-y-a e-e-? ---------------------------- Onıñ közildirigi qayda eken?
oni – njihov / njihova / njihovo олар – ө-д-р---ң о___ – ө________ о-а- – ө-д-р-н-ң ---------------- олар – өздерінің 0
O-ı--kö--ldiri-i-qa-da e-e-? O___ k__________ q____ e____ O-ı- k-z-l-i-i-i q-y-a e-e-? ---------------------------- Onıñ közildirigi qayda eken?
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Бала-------ері--ң ата--н--ы--та---а-ма- ---. Б______ ө________ а_________ т___ а____ ж___ Б-л-л-р ө-д-р-н-ң а-а-а-а-ы- т-б- а-м-й ж-р- -------------------------------------------- Балалар өздерінің ата-анасын таба алмай жүр. 0
Onı--k-z-l--rig------- -k-n? O___ k__________ q____ e____ O-ı- k-z-l-i-i-i q-y-a e-e-? ---------------------------- Onıñ közildirigi qayda eken?
Ali evo njihovi roditelji dolaze! А-а--н------- ---е ж-ты--ғой! А________ ә__ к___ ж____ ғ___ А-а-а-а-ы ә-е к-л- ж-т-р ғ-й- ----------------------------- Ата-анасы әне келе жатыр ғой! 0
sa--t s____ s-ğ-t ----- sağat
Vi – Vaš / Vaša / Vaše С-----С-з--ң С__ – С_____ С-з – С-з-і- ------------ Сіз – Сіздің 0
s-ğat s____ s-ğ-t ----- sağat
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Мю---- -ы-з-,----д---са-а--ңыз-----й-----ы? М_____ м_____ с_____ с________ қ____ б_____ М-л-е- м-р-а- с-з-і- с-п-р-ң-з қ-л-й б-л-ы- ------------------------------------------- Мюллер мырза, сіздің сапарыңыз қалай болды? 0
s---t s____ s-ğ-t ----- sağat
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? Мюлл----ы---, -і-дің ----ің-- -айда? М_____ м_____ с_____ ә_______ қ_____ М-л-е- м-р-а- с-з-і- ә-е-і-і- қ-й-а- ------------------------------------ Мюллер мырза, сіздің әйеліңіз қайда? 0
On-- -a--t- b-zılıp q-ldı. O___ s_____ b______ q_____ O-ı- s-ğ-t- b-z-l-p q-l-ı- -------------------------- Onıñ sağatı buzılıp qaldı.
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Сі- – Сі--ің С__ – С_____ С-з – С-з-і- ------------ Сіз – Сіздің 0
O--- -a--t--bu--------ldı. O___ s_____ b______ q_____ O-ı- s-ğ-t- b-z-l-p q-l-ı- -------------------------- Onıñ sağatı buzılıp qaldı.
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Ш-ид--х--ы-- сі-д-ң сапар-ң-- қал-- болды? Ш____ х_____ с_____ с________ қ____ б_____ Ш-и-т х-н-м- с-з-і- с-п-р-ң-з қ-л-й б-л-ы- ------------------------------------------ Шмидт ханым, сіздің сапарыңыз қалай болды? 0
O-------a-----z-lı---a-d-. O___ s_____ b______ q_____ O-ı- s-ğ-t- b-z-l-p q-l-ı- -------------------------- Onıñ sağatı buzılıp qaldı.
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Шм-д- х-------ізд-ң күйеу--і- -а--а? Ш____ х_____ с_____ к________ қ_____ Ш-и-т х-н-м- с-з-і- к-й-у-ң-з қ-й-а- ------------------------------------ Шмидт ханым, сіздің күйеуіңіз қайда? 0
S-ğat---b-r-ada-il-ni-----. S____ q________ i_____ t___ S-ğ-t q-b-r-a-a i-i-i- t-r- --------------------------- Sağat qabırğada ilinip tur.

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!