Zbirka izraza

hr Posvojne zamjenice 2   »   lv Piederības vietniekvārdi 2

67 [šezdeset i sedam]

Posvojne zamjenice 2

Posvojne zamjenice 2

67 [sešdesmit septiņi]

Piederības vietniekvārdi 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski latvijski/letonski igra Više
naočale br----s b______ b-i-l-s ------- brilles 0
On je zaboravio svoje naočale. V--- -i-m--s--sava- -r-lle-. V___ a_______ s____ b_______ V-ņ- a-z-i-s- s-v-s b-i-l-s- ---------------------------- Viņš aizmirsa savas brilles. 0
Ma gdje su mu naočale? Kur t-- i- -iņa br---es? K__ t__ i_ v___ b_______ K-r t-d i- v-ņ- b-i-l-s- ------------------------ Kur tad ir viņa brilles? 0
sat p--k-te-is p_________ p-l-s-e-i- ---------- pulkstenis 0
Njegov sat je pokvaren. V----p-lksteni---r-sab-jā-ies. V___ p_________ i_ s__________ V-ņ- p-l-s-e-i- i- s-b-j-j-e-. ------------------------------ Viņa pulkstenis ir sabojājies. 0
Sat visi na zidu. Pu-kstenis---r-j-- -ie-s-e-a-. P_________ k______ p__ s______ P-l-s-e-i- k-r-j-s p-e s-e-a-. ------------------------------ Pulkstenis karājas pie sienas. 0
putovnica p-se p___ p-s- ---- pase 0
Izgubio je svoju putovnicu. Vi----- p-z--dē-is s--u p-si. V___ i_ p_________ s___ p____ V-ņ- i- p-z-u-ē-i- s-v- p-s-. ----------------------------- Viņš ir pazaudējis savu pasi. 0
Gdje je onda njegova putovnica? K-- ta---r-v--a--a--? K__ t__ i_ v___ p____ K-r t-d i- v-ņ- p-s-? --------------------- Kur tad ir viņa pase? 0
oni – njihov / njihova / njihovo viņ- –---ņu v___ – v___ v-ņ- – v-ņ- ----------- viņi – viņu 0
Djeca ne mogu naći njihove roditelje. Bē--i--ev-r-----st--a-u- v-cā-us. B____ n____ a_____ s____ v_______ B-r-i n-v-r a-r-s- s-v-s v-c-k-s- --------------------------------- Bērni nevar atrast savus vecākus. 0
Ali evo njihovi roditelji dolaze! B-t-tu----u --k viņ----c-k-. B__ t__ j__ n__ v___ v______ B-t t-r j-u n-k v-ņ- v-c-k-. ---------------------------- Bet tur jau nāk viņu vecāki. 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše J-- – -ūsu J__ – J___ J-s – J-s- ---------- Jūs – Jūsu 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospodine Miler? Kāds-b-----ū-u---ļ--um-- -i-l-r- -ungs? K___ b___ J___ c________ M______ k_____ K-d- b-j- J-s- c-ļ-j-m-, M-l-e-a k-n-s- --------------------------------------- Kāds bija Jūsu ceļojums, Millera kungs? 0
Gdje je Vaša žena, gospodine Miler? K-- ----ūsu-----a- --lle-a---ng-? K__ i_ J___ s_____ M______ k_____ K-r i- J-s- s-e-a- M-l-e-a k-n-s- --------------------------------- Kur ir Jūsu sieva, Millera kungs? 0
Vi – Vaš / Vaša / Vaše Jū- - --su J__ – J___ J-s – J-s- ---------- Jūs – Jūsu 0
Kako je bilo Vaše putovanje, gospođo Schmidt? Kād- -ij- --------o-u-s- Šmi-es ---dz-? K___ b___ J___ c________ Š_____ k______ K-d- b-j- J-s- c-ļ-j-m-, Š-i-e- k-n-z-? --------------------------------------- Kāds bija Jūsu ceļojums, Šmites kundze? 0
Gdje je Vaš muž, gospođo Schmidt? Kur-i--J-----īr---Š------ku----? K__ i_ J___ v____ Š_____ k______ K-r i- J-s- v-r-, Š-i-e- k-n-z-? -------------------------------- Kur ir Jūsu vīrs, Šmites kundze? 0

Genetska mutacija omogućava govor

Od svih živih bića na svijetu jedino čovjek može govoriti. Po tome se razlikuje od životinja i biljaka. Naravno da i životinje i biljke međusobno komuniciraju. Međutim, oni ne govore složeni jezik u slogovima. Zašto onda čovjek može govoriti? Za govor su potrebna određena organska obilježja. Ta tjelesna obilježja ima samo čovjek. Međutim, to ne znači nužno da ih je on razvio. U povijesti evolucije se ništa ne dešava bez razloga. Čovjek je jednom samo počeo govoriti. Ne zna se kad se to točno desilo. Međutim, nešto se moralo dogoditi što je čovjeku dalo sposobnost govora. Istraživači smatraju da je za to zaslužna genetska mutacija. Antropolozi su usporedili nasljedne osobine različitih živih bića. Poznato je da jedan određeni gen utječe na jezik. Ljudi kod kojih je on oštećen imaju probleme s jezikom. Ne mogu se dobro izraziti te slabije razumiju riječi. Taj gen se ispitivao kod ljudi, majmuna i miševa. Kod ljudi i čimpanza je jako sličan. Mogu se primijetiti samo dvije male razlike. Te razlike su uočljive u mozgu. Zajedno s ostalim genima one utječu na određene moždane aktivnosti. Na taj način čovjek može govoriti, dok majmun ne može. Međutim, zagonetka ljudskog jezika time još nije riješena. Budući da genetska mutacija nije dovoljna da bi se moglo govoriti. Istraživači su miševima usadili genetsku varijantu. To im nije dalo sposobnost govora... No njihovo cičenje je imalo drugačiji zvuk!