Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   be нечага хацець

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [семдзесят]

70 [semdzesyat]

нечага хацець

nechaga khatsets’

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
Želite li pušiti? Х-чац------ць? Х_____ к______ Х-ч-ц- к-р-ц-? -------------- Хочаце курыць? 0
n--haga---a--e--’ n______ k________ n-c-a-a k-a-s-t-’ ----------------- nechaga khatsets’
Želite li plesati? Хоча----а-а-ца--ць? Х_____ п___________ Х-ч-ц- п-т-н-а-а-ь- ------------------- Хочаце патанцаваць? 0
ne-h-g- -h-t---s’ n______ k________ n-c-a-a k-a-s-t-’ ----------------- nechaga khatsets’
Želite li se šetati? Хоч-це пр-гу----а? Х_____ п__________ Х-ч-ц- п-а-у-я-ц-? ------------------ Хочаце прагуляцца? 0
K--c-a-se ku-y--’? K________ k_______ K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
Želim pušiti. Я----- ку-ыць. Я х___ к______ Я х-ч- к-р-ц-. -------------- Я хачу курыць. 0
Kh-c---se-kury---? K________ k_______ K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
Želiš li cigaretu? Хо-аш --гарэт-? Х____ ц________ Х-ч-ш ц-г-р-т-? --------------- Хочаш цыгарэту? 0
Kh-c-atse-kuryts-? K________ k_______ K-o-h-t-e k-r-t-’- ------------------ Khochatse kuryts’?
On želi vatru. Ё----ч------ур-ц-. Ё_ х___ п_________ Ё- х-ч- п-ы-у-ы-ь- ------------------ Ён хоча прыкурыць. 0
Kho-hatse pa-a---a-a-s’? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Želim nešto piti. Я х-ц-ў-б--/ -а-ел--б-------неб--зь-па-іц-. Я х____ б_ / х_____ б_ ч___________ п______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-п-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь папіць. 0
K-o-hatse p--a--s----s-? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Želim nešto jesti. Я х-ц-- -ы -----ел---ы ча----ебу----п-е-ц-. Я х____ б_ / х_____ б_ ч___________ п______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- ч-г---е-у-з- п-е-ц-. ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы чаго-небудзь паесці. 0
Kh-c----e -a---t-av---’? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-t-n-s-v-t-’- ------------------------ Khochatse patantsavats’?
Želim se malo odmoriti. Я-х-цеў б- /-х----- -ы-т---і -д-ачыц-. Я х____ б_ / х_____ б_ т____ а________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- т-о-і а-п-ч-ц-. -------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы трохі адпачыць. 0
Kh--h-tse-p--gulyat--s-? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Želim Vas nešto pitati. Я-х-ц----ы---ха--л---ы ------- Вас --ыт---. Я х____ б_ / х_____ б_ н____ ў В__ с_______ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- н-ш-а ў В-с с-ы-а-ь- ------------------------------------------- Я хацеў бы / хацела бы нешта ў Вас спытаць. 0
K---ha-se p--g----t-t--? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Želim Vas nešto zamoliti. Я -а-------- х-ц-----ы-Ва- -б---мсь-і--апра--ц-. Я х____ б_ / х_____ б_ В__ а_ ч______ п_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с а- ч-м-ь-і п-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас аб чымсьці папрасіць. 0
K-o--at-e--r---l-a--t-a? K________ p_____________ K-o-h-t-e p-a-u-y-t-t-a- ------------------------ Khochatse pragulyatstsa?
Želim Vas na nešto pozvati. Я-ха-е- б--/--а-е-а бы--ас -- што-ьц- -ап-а---ь. Я х____ б_ / х_____ б_ В__ н_ ш______ з_________ Я х-ц-ў б- / х-ц-л- б- В-с н- ш-о-ь-і з-п-а-і-ь- ------------------------------------------------ Я хацеў бы / хацела бы Вас на штосьці запрасіць. 0
Ya kh-c-u k-r--s’. Y_ k_____ k_______ Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Šta želite, molim? Што В--ж-да--е? Ш__ В_ ж_______ Ш-о В- ж-д-е-е- --------------- Што Вы жадаеце? 0
Y- -----u -u---s-. Y_ k_____ k_______ Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Želite li kavu? Жа-ае-----в-? Ж______ к____ Ж-д-е-е к-в-? ------------- Жадаеце кавы? 0
Ya-khach--k----s-. Y_ k_____ k_______ Y- k-a-h- k-r-t-’- ------------------ Ya khachu kuryts’.
Ili želite radije čaj? Аб---ам-леп-- г--баты? А__ В__ л____ г_______ А-о В-м л-п-й г-р-а-ы- ---------------------- Або Вам лепей гарбаты? 0
K-o-has--t------tu? K_______ t_________ K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
Želimo se voziti kući. Мы --ч-м-е---- ---ому. М_ х____ е____ д______ М- х-ч-м е-а-ь д-д-м-. ---------------------- Мы хочам ехаць дадому. 0
K-o---------g-re--? K_______ t_________ K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
Želite li taksi? Ва- п--р-бн-е-т---і? В__ п________ т_____ В-м п-т-э-н-е т-к-і- -------------------- Вам патрэбнае таксі? 0
K-oc---h------re--? K_______ t_________ K-o-h-s- t-y-a-e-u- ------------------- Khochash tsygaretu?
Oni žele telefonirati. Я-- х-ч-ць-па-э-ефа--ваць. Я__ х_____ п______________ Я-ы х-ч-ц- п-т-л-ф-н-в-ц-. -------------------------- Яны хочуць патэлефанаваць. 0
En-k-oc-a -r-ku-yts-. E_ k_____ p__________ E- k-o-h- p-y-u-y-s-. --------------------- En khocha prykuryts’.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.