Zbirka izraza

hr nešto željeti   »   no ville noe 1

70 [sedamdeset]

nešto željeti

nešto željeti

70 [sytti]

ville noe 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski norveški igra Više
Želite li pušiti? Vil--u--ø-ke? V__ d_ r_____ V-l d- r-y-e- ------------- Vil du røyke? 0
Želite li plesati? Vi- d---ans-? V__ d_ d_____ V-l d- d-n-e- ------------- Vil du danse? 0
Želite li se šetati? Vil--u-gå--n t--? V__ d_ g_ e_ t___ V-l d- g- e- t-r- ----------------- Vil du gå en tur? 0
Želim pušiti. Je--v------r-e-----e. J__ v__ g_____ r_____ J-g v-l g-e-n- r-y-e- --------------------- Jeg vil gjerne røyke. 0
Želiš li cigaretu? V-- ----- -n--iga----? V__ d_ h_ e_ s________ V-l d- h- e- s-g-r-t-? ---------------------- Vil du ha en sigarett? 0
On želi vatru. Han--i- ---fy-. H__ v__ h_ f___ H-n v-l h- f-r- --------------- Han vil ha fyr. 0
Želim nešto piti. J-g v-l----r------n-- - dri-ke. J__ v__ g_____ h_ n__ å d______ J-g v-l g-e-n- h- n-e å d-i-k-. ------------------------------- Jeg vil gjerne ha noe å drikke. 0
Želim nešto jesti. Jeg vi--gjer-- s---- n--. J__ v__ g_____ s____ n___ J-g v-l g-e-n- s-i-e n-e- ------------------------- Jeg vil gjerne spise noe. 0
Želim se malo odmoriti. Jeg v-l-g--rn- -v--e-litt. J__ v__ g_____ h____ l____ J-g v-l g-e-n- h-i-e l-t-. -------------------------- Jeg vil gjerne hvile litt. 0
Želim Vas nešto pitati. Je--vi--g-ern- -pø-r----- --e. J__ v__ g_____ s_____ d__ n___ J-g v-l g-e-n- s-ø-r- d-g n-e- ------------------------------ Jeg vil gjerne spørre deg noe. 0
Želim Vas nešto zamoliti. J-g-----gj---- be --g o--noe. J__ v__ g_____ b_ d__ o_ n___ J-g v-l g-e-n- b- d-g o- n-e- ----------------------------- Jeg vil gjerne be deg om noe. 0
Želim Vas na nešto pozvati. J-g--il gjer-e i--ite-e-de---- -o-. J__ v__ g_____ i_______ d__ p_ n___ J-g v-l g-e-n- i-v-t-r- d-g p- n-e- ----------------------------------- Jeg vil gjerne invitere deg på noe. 0
Šta želite, molim? H-- v-l-du---? H__ v__ d_ h__ H-a v-l d- h-? -------------- Hva vil du ha? 0
Želite li kavu? V---d- ha -- -affe? V__ d_ h_ e_ k_____ V-l d- h- e- k-f-e- ------------------- Vil du ha en kaffe? 0
Ili želite radije čaj? E-le--vi---u -elle--ha--- te? E____ v__ d_ h_____ h_ e_ t__ E-l-r v-l d- h-l-e- h- e- t-? ----------------------------- Eller vil du heller ha en te? 0
Želimo se voziti kući. Vi-vil g--rn--k-------e-. V_ v__ g_____ k____ h____ V- v-l g-e-n- k-ø-e h-e-. ------------------------- Vi vil gjerne kjøre hjem. 0
Želite li taksi? V-----re ha--- d-o-je? V__ d___ h_ e_ d______ V-l d-r- h- e- d-o-j-? ---------------------- Vil dere ha en drosje? 0
Oni žele telefonirati. D- v--------- r-ng-. D_ v__ g_____ r_____ D- v-l g-e-n- r-n-e- -------------------- De vil gjerne ringe. 0

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + norveški (1-100) MP3 norveški (1-100)
Video nije pronađen!

Dva jezika = dva centra za govor!

Našem mozgu je svejedno kada učimo neki jezik. Budući da različite jezike pohranjuje u različitim područjima. Ne pohranjuju se svi jezici koje učimo na istom mjestu. Jezici koje učimo kao odrasli imaju vlastiti spremnik. To znači da mozak obrađuje nova pravila na jednom drugom mjestu. Ne pohranjuju se zajedno s materinjim jezikom. Ljudima koji odrastaju dvojezično potrebno je samo jedno područje. Do tog zaključka se došlo u mnogim istraživanjima. Neuroznanstvenici ispitivali su različite ispitanike. Ti ispitanici su tečno govorili dva jezika. Međutim, jedan dio ispitanika je odrastao s dva jezika. Drugi dio je kasnije naučio drugi jezik. Istraživači su mjerili moždanu aktivnost tokom jezičnih testova. Tako su vidjeli koja područja mozga rade kod testova. I uvidjeli su da “kasniji” učenici imaju dva jezična centra! Istraživači su već duže vrijeme pretpostavljali da je to tako. Ljudi s ozljedama mozga pokazuju različite simptome. Na taj način ozljeda mozga vodi do poteškoća u govoru. Oboljeli tako ne mogu izgovoriti ili razumjeti riječi. Međutim, ponekad dvojezične žrtve nesreće pokazuju neobične simptome. Njihove jezične poteškoće ne moraju uvijek pogoditi oba jezika. Ako je ozlijeđeno samo jedno područje mozga, drugo može još uvijek funkcionirati. Tada pacijenti govore jedan jezik bolje od drugog. Dva jezika se opet nauče različitim tempom. To dokazuje da se oba jezika ne pohranjuju na isto mjesto. Budući da se ne nauče istovremeno, formiraju se dva centra. Još nije poznato na koji točno način naš mozak upravlja s više jezika. Međutim, nova saznanja bi mogla dovesti do novih strategija učenja.