Zbirka izraza

hr Pridjevi 3   »   bg Прилагателни 3

80 [osamdeset]

Pridjevi 3

Pridjevi 3

80 [осемдесет]

80 [osemdeset]

Прилагателни 3

Prilagatelni 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bugarski igra Više
Ona ima psa. Тя им- -у--. Т_ и__ к____ Т- и-а к-ч-. ------------ Тя има куче. 0
Pr-----teln--3 P___________ 3 P-i-a-a-e-n- 3 -------------- Prilagatelni 3
Pas je velik. К----- ---ол--о. К_____ е г______ К-ч-т- е г-л-м-. ---------------- Кучето е голямо. 0
Pr-l--a-e-n- 3 P___________ 3 P-i-a-a-e-n- 3 -------------- Prilagatelni 3
Ona ima velikog psa. Т- --- -ол-м- --ч-. Т_ и__ г_____ к____ Т- и-а г-л-м- к-ч-. ------------------- Тя има голямо куче. 0
Tya im---uche. T__ i__ k_____ T-a i-a k-c-e- -------------- Tya ima kuche.
Ona ima kuću. Т----а -ъ-а. Т_ и__ к____ Т- и-а к-щ-. ------------ Тя има къща. 0
Tya---- k-c--. T__ i__ k_____ T-a i-a k-c-e- -------------- Tya ima kuche.
Kuća je mala. Къща---- -а---. К_____ е м_____ К-щ-т- е м-л-а- --------------- Къщата е малка. 0
T-a -m--kuc-e. T__ i__ k_____ T-a i-a k-c-e- -------------- Tya ima kuche.
Ona ima malu kuću. Т- има-ма--- ---а. Т_ и__ м____ к____ Т- и-а м-л-а к-щ-. ------------------ Тя има малка къща. 0
Ku-he-- y- go-y--o. K______ y_ g_______ K-c-e-o y- g-l-a-o- ------------------- Kucheto ye golyamo.
On živi u hotelu. Т---е ----д--л-- --т-л. Т__ е о_______ в х_____ Т-й е о-с-д-а- в х-т-л- ----------------------- Той е отседнал в хотел. 0
Ku-h-to y- ----a-o. K______ y_ g_______ K-c-e-o y- g-l-a-o- ------------------- Kucheto ye golyamo.
Hotel je jeftin. Хо--лъ- е---ти-. Х______ е е_____ Х-т-л-т е е-т-н- ---------------- Хотелът е евтин. 0
Ku--eto-ye go-yam-. K______ y_ g_______ K-c-e-o y- g-l-a-o- ------------------- Kucheto ye golyamo.
On živi u jeftinom hotelu. Той-- --с--нал в --ти- хо---. Т__ е о_______ в е____ х_____ Т-й е о-с-д-а- в е-т-н х-т-л- ----------------------------- Той е отседнал в евтин хотел. 0
Ty- -ma -ol--mo k--he. T__ i__ g______ k_____ T-a i-a g-l-a-o k-c-e- ---------------------- Tya ima golyamo kuche.
On ima auto. Той --а -ола. Т__ и__ к____ Т-й и-а к-л-. ------------- Той има кола. 0
Ty- ima goly--- -u-h-. T__ i__ g______ k_____ T-a i-a g-l-a-o k-c-e- ---------------------- Tya ima golyamo kuche.
Auto je skup. К-лат- - ---па. К_____ е с_____ К-л-т- е с-ъ-а- --------------- Колата е скъпа. 0
T---im- -oly-m------e. T__ i__ g______ k_____ T-a i-a g-l-a-o k-c-e- ---------------------- Tya ima golyamo kuche.
On ima skupo auto. То--и-а с-ъп--к-ла. Т__ и__ с____ к____ Т-й и-а с-ъ-а к-л-. ------------------- Той има скъпа кола. 0
T-- -ma -y----a. T__ i__ k_______ T-a i-a k-s-c-a- ---------------- Tya ima kyshcha.
On čita roman. Т-й ч----ро--н. Т__ ч___ р_____ Т-й ч-т- р-м-н- --------------- Той чете роман. 0
T-a-ima -ys--h-. T__ i__ k_______ T-a i-a k-s-c-a- ---------------- Tya ima kyshcha.
Roman je dosadan. Романъ- е--к-че-. Р______ е с______ Р-м-н-т е с-у-е-. ----------------- Романът е скучен. 0
T---i-a-k-s-cha. T__ i__ k_______ T-a i-a k-s-c-a- ---------------- Tya ima kyshcha.
On čita dosadan roman. То---е-е--куч-н --ман. Т__ ч___ с_____ р_____ Т-й ч-т- с-у-е- р-м-н- ---------------------- Той чете скучен роман. 0
K---cha-a--- --lka. K________ y_ m_____ K-s-c-a-a y- m-l-a- ------------------- Kyshchata ye malka.
Ona gleda film. Т- г-еда-фил-. Т_ г____ ф____ Т- г-е-а ф-л-. -------------- Тя гледа филм. 0
K--h--ata -e -a-ka. K________ y_ m_____ K-s-c-a-a y- m-l-a- ------------------- Kyshchata ye malka.
Film je napet. Фил--т --н-пр-гна-. Ф_____ е н_________ Ф-л-ъ- е н-п-е-н-т- ------------------- Филмът е напрегнат. 0
Ky-h-ha-a ye--a-k-. K________ y_ m_____ K-s-c-a-a y- m-l-a- ------------------- Kyshchata ye malka.
Ona gleda napet film. Т- -л-д- напре---- -илм. Т_ г____ н________ ф____ Т- г-е-а н-п-е-н-т ф-л-. ------------------------ Тя гледа напрегнат филм. 0
T---i-a-mal-a-k------. T__ i__ m____ k_______ T-a i-a m-l-a k-s-c-a- ---------------------- Tya ima malka kyshcha.

Akademski jezik

Akademski jezik je zaseban jezik. Koristi se za stručne diskusije. Također se koristi u akademskim publikacijama. Prije su postojali usklađeni akademski jezici. Na europskom tlu je u znanosti dugo vremena prevladavao latinski jezik. Danas je, s druge strane, engleski najvažniji akademski jezik. Akademski jezici su stručni jezici. Sadrže vrlo mnogo posebnih pojmova. Njihova najbitnija obilježja su standardizacija i formalizacija. Neki kažu da akademici namjerno govore nerazumljivo. Kad je nešto komplicirano, djeluje inteligentnije. Međutim, znanost se vodi istinom. Stoga bi trebala koristiti neutralni jezik. Za retoričke elemente ili floskule ovdje nema mjesta. Međutim, postoji puno primjera za pretjerano komplicirani jezik. A čini se da komplicirani jezik fascinira ljude! Istraživanja su pokazala da više vjerujemo kompliciranome jeziku. Ispitanici su trebali odgovoriti na nekoliko pitanja. Pritom su morali izabrati između više odgovora. Neki odgovori su bili jednostavno formulirani, dok su drugi bili jako komplicirani. Većina ispitanika se odlučila za komplicirani odgovor. No to uopće nije imalo nikakvog smisla! Ispitanici su bili zaslijepljeni jezikom. Iako je sadržaj bio apsurdan, bili su impresionirani njegovim oblikom. Međutim, komplicirano pisati nije uvijek umjetnost. Moguće je naučiti jednostavne sadržaje zapakirati u složen jezik. S druge strane, nije lako izraziti teške stvari na jednostavan način. Dakle, nekad je ono jednostavno zaista komplicirano...