Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   am ያለፈው አስጨናቂ 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [ሰማንያ አንድ]

81 [ሰማንያ አንድ]

ያለፈው አስጨናቂ 1

halafī gīzē

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski amharik igra Više
pisati መፃፍ መ__ መ-ፍ --- መፃፍ 0
halafī -ī-ē h_____ g___ h-l-f- g-z- ----------- halafī gīzē
On je napisao pismo. እ--ደ-ዳ--ፃ-። እ_ ደ___ ፃ__ እ- ደ-ዳ- ፃ-። ----------- እሱ ደብዳቤ ፃፈ። 0
halaf---ī-ē h_____ g___ h-l-f- g-z- ----------- halafī gīzē
A ona je napisala razglednicu. እ- -----ት --ድ-ፃፈ-። እ_ እ_ ፖ__ ካ__ ፃ___ እ- እ- ፖ-ት ካ-ድ ፃ-ች- ------------------ እና እሷ ፖስት ካርድ ፃፈች። 0
me-----fi m_______ m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
čitati ማ-በብ ማ___ ማ-በ- ---- ማንበብ 0
met-s-afi m_______ m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
On je čitao ilustrirani časopis. እ- መ--ት--ነበ-። እ_ መ___ አ____ እ- መ-ሔ- አ-በ-። ------------- እሱ መጽሔት አነበበ። 0
m-t-s-a-i m_______ m-t-s-a-i --------- met͟s’afi
A ona je čitala knjigu. እና--ሷ መፅሐ- አ---ች። እ_ እ_ መ___ አ_____ እ- እ- መ-ሐ- አ-በ-ች- ----------------- እና እሷ መፅሐፍ አነበበች። 0
isu ----da-----s-af-. i__ d_______ t͟______ i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
uzeti መ--ድ መ___ መ-ሰ- ---- መውሰድ 0
i----eb--a-ē----’a-e. i__ d_______ t͟______ i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
On je uzeo cigaretu. እ--ሲጋራ-ወሰደ። እ_ ሲ__ ወ___ እ- ሲ-ራ ወ-ደ- ----------- እሱ ሲጋራ ወሰደ። 0
i-u d--i-ab--t͟s---e. i__ d_______ t͟______ i-u d-b-d-b- t-s-a-e- --------------------- isu debidabē t͟s’afe.
Ona je uzela komad čokolade. እሷ ነ-ላ-ቸኮላ- ወሰ--። እ_ ነ__ ቸ___ ወ____ እ- ነ-ላ ቸ-ላ- ወ-ደ-። ----------------- እሷ ነጠላ ቸኮላት ወሰደች። 0
i-a --wa-p----i----id--t͟s’-----i. i__ i___ p_____ k_____ t͟_________ i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. እሱ --ይታመን--በ- -ን -ሷ --ኝ ነበ-ች። እ_ የ_____ ነ__ ግ_ እ_ ታ__ ነ____ እ- የ-ይ-መ- ነ-ር ግ- እ- ታ-ኝ ነ-ረ-። ----------------------------- እሱ የማይታመን ነበር ግን እሷ ታማኝ ነበረች። 0
i-a-iswa ---iti --ridi-t͟-’-f----. i__ i___ p_____ k_____ t͟_________ i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. እሱ-ሰ-- -በ- ---እሷ ታታ- ስራ-ኛ -በ--። እ_ ሰ__ ነ__ ግ_ እ_ ታ__ ስ___ ነ____ እ- ሰ-ፍ ነ-ረ ግ- እ- ታ-ሪ ስ-ተ- ነ-ረ-። ------------------------------- እሱ ሰነፍ ነበረ ግን እሷ ታታሪ ስራተኛ ነበረች። 0
i-a --wa-po--ti --r----t͟s’afec-i. i__ i___ p_____ k_____ t͟_________ i-a i-w- p-s-t- k-r-d- t-s-a-e-h-. ---------------------------------- ina iswa positi karidi t͟s’afechi.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. እ--ድሃ-ነ---ግን ------ም-ነበ-ች። እ_ ድ_ ነ__ ግ_ እ_ ሀ___ ነ____ እ- ድ- ነ-ረ ግ- እ- ሀ-ታ- ነ-ረ-። -------------------------- እሱ ድሃ ነበረ ግን እሷ ሀብታም ነበረች። 0
ma-i-ebi m_______ m-n-b-b- -------- manibebi
On nije imao novaca, nego dugove. እ- --ም ገ-ዘብ አል--ረ-- ፤ ---እ-ጂ። እ_ ም__ ገ___ አ______ ፤ እ_ እ___ እ- ም-ም ገ-ዘ- አ-ነ-ረ-ም ፤ እ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ምንም ገንዘብ አልነበረውም ፤ እዳ እንጂ። 0
m-n-bebi m_______ m-n-b-b- -------- manibebi
On nije imao sreće, nego peh. እ- ም-ም ጥሩ እድል-አል-በ-ው- - ----እድ- -ንጂ። እ_ ም__ ጥ_ እ__ አ______ ፤ መ__ እ__ እ___ እ- ም-ም ጥ- እ-ል አ-ነ-ረ-ም ፤ መ-ፎ እ-ል እ-ጂ- ------------------------------------ እሱ ምንም ጥሩ እድል አልነበረውም ፤ መጥፎ እድል እንጂ። 0
m-n-bebi m_______ m-n-b-b- -------- manibebi
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. እሱ -ኬታማ ---በረ--፤ --ይ-ካለ- እ--። እ_ ስ___ አ_____ ፤ የ______ እ___ እ- ስ-ታ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ይ-ካ-ት እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ስኬታማ አልነበረም ፤ የማይሳካለት እንጂ። 0
i-u--ets’----t--āne--b-. i__ m_________ ā_______ i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. እሱ -ረ-ቶ -ል-----፤ እርካ--ቢስ ---። እ_ እ___ አ_____ ፤ እ___ ቢ_ እ___ እ- እ-ክ- አ-ነ-ረ- ፤ እ-ካ- ቢ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ እረክቶ አልነበረም ፤ እርካታ ቢስ እንጂ። 0
is- mets’i-̣ē-i----b---. i__ m_________ ā_______ i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
On nije bio sretan, nego nesretan. እ- ደ----አ-ነበ---- --ንተ--እ--። እ_ ደ___ አ_____ ፤ ሐ____ እ___ እ- ደ-ተ- አ-ነ-ረ- ፤ ሐ-ን-ኛ እ-ጂ- --------------------------- እሱ ደስተኛ አልነበረም ፤ ሐዘንተኛ እንጂ። 0
i-u--e--’iḥē---ān-----. i__ m_________ ā_______ i-u m-t-’-h-ē-i ā-e-e-e- ------------------------ isu mets’iḥēti ānebebe.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. እ- ሰው ተግባቢ -ል-በረ- ፤ የተጠ- -ንጂ። እ_ ሰ_ ተ___ አ_____ ፤ የ___ እ___ እ- ሰ- ተ-ባ- አ-ነ-ረ- ፤ የ-ጠ- እ-ጂ- ----------------------------- እሱ ሰው ተግባቢ አልነበረም ፤ የተጠላ እንጂ። 0
i---isw- -et-s’iḥāfi ---b----h-. i__ i___ m_________ ā__________ i-a i-w- m-t-s-i-̣-f- ā-e-e-e-h-. --------------------------------- ina iswa met͟s’iḥāfi ānebebechi.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...