Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   he ‫עבר 1‬

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

‫81 [שמונים ואחת]‬

81 [shmonim w'axat]

‫עבר 1‬

avar 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski hebrejski igra Više
pisati ‫לכ---‬ ‫______ ‫-כ-ו-‬ ------- ‫לכתוב‬ 0
a--r-1 a___ 1 a-a- 1 ------ avar 1
On je napisao pismo. ‫ה----ת--מכ--.‬ ‫___ כ__ מ_____ ‫-ו- כ-ב מ-ת-.- --------------- ‫הוא כתב מכתב.‬ 0
av---1 a___ 1 a-a- 1 ------ avar 1
A ona je napisala razglednicu. ‫ו-י--כ-בה-ג--י--‬ ‫____ כ___ ג______ ‫-ה-א כ-ב- ג-ו-ה-‬ ------------------ ‫והיא כתבה גלויה.‬ 0
l---t-v l______ l-k-t-v ------- likhtov
čitati ‫-ק---‬ ‫______ ‫-ק-ו-‬ ------- ‫לקרוא‬ 0
likh--v l______ l-k-t-v ------- likhtov
On je čitao ilustrirani časopis. ‫ה-- קרא -גזין.‬ ‫___ ק__ מ______ ‫-ו- ק-א מ-ז-ן-‬ ---------------- ‫הוא קרא מגזין.‬ 0
l--ht-v l______ l-k-t-v ------- likhtov
A ona je čitala knjigu. ‫והיא--ר-ה-ספר.‬ ‫____ ק___ ס____ ‫-ה-א ק-א- ס-ר-‬ ---------------- ‫והיא קראה ספר.‬ 0
hu -at-v-m--ht-v. h_ k____ m_______ h- k-t-v m-k-t-v- ----------------- hu katav mikhtav.
uzeti ‫---ת‬ ‫_____ ‫-ק-ת- ------ ‫לקחת‬ 0
hu k-t-v--ikht-v. h_ k____ m_______ h- k-t-v m-k-t-v- ----------------- hu katav mikhtav.
On je uzeo cigaretu. ‫ה-א--קח ס-גר-ה.‬ ‫___ ל__ ס_______ ‫-ו- ל-ח ס-ג-י-.- ----------------- ‫הוא לקח סיגריה.‬ 0
h- -a-av m-k--a-. h_ k____ m_______ h- k-t-v m-k-t-v- ----------------- hu katav mikhtav.
Ona je uzela komad čokolade. ‫וה-- --ח--ח-יכ- -ו-ו-ד-‬ ‫____ ל___ ח____ ש_______ ‫-ה-א ל-ח- ח-י-ת ש-ק-ל-.- ------------------------- ‫והיא לקחה חתיכת שוקולד.‬ 0
w'h- katva--g--y-h. w___ k_____ g______ w-h- k-t-a- g-u-a-. ------------------- w'hi katvah gluyah.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. ‫ה-א -א-----נא-ן א---היא-ה-ית- -א-נה-‬ ‫___ ל_ ה__ נ___ א__ ה__ ה____ נ______ ‫-ו- ל- ה-ה נ-מ- א-ל ה-א ה-י-ה נ-מ-ה-‬ -------------------------------------- ‫הוא לא היה נאמן אבל היא הייתה נאמנה.‬ 0
l---o l____ l-q-o ----- liqro
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. ‫הוא-הי----לן -ב- ה---ה-יתה -רוצה-‬ ‫___ ה__ ע___ א__ ה__ ה____ ח______ ‫-ו- ה-ה ע-ל- א-ל ה-א ה-י-ה ח-ו-ה-‬ ----------------------------------- ‫הוא היה עצלן אבל היא הייתה חרוצה.‬ 0
li-ro l____ l-q-o ----- liqro
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. ‫--א ה-ה-ע---אב---יא-הי-ת- --ירה.‬ ‫___ ה__ ע__ א__ ה__ ה____ ע______ ‫-ו- ה-ה ע-י א-ל ה-א ה-י-ה ע-י-ה-‬ ---------------------------------- ‫הוא היה עני אבל היא הייתה עשירה.‬ 0
l---o l____ l-q-o ----- liqro
On nije imao novaca, nego dugove. ‫---ה---ל- כסף--ק---בות.‬ ‫__ ה__ ל_ כ__ ר_ ח______ ‫-א ה-ה ל- כ-ף ר- ח-ב-ת-‬ ------------------------- ‫לא היה לו כסף רק חובות.‬ 0
hu --ra---g--in. h_ q___ m_______ h- q-r- m-g-z-n- ---------------- hu qara magazin.
On nije imao sreće, nego peh. ‫-- --ה ל--מ----לא --ש מזל-‬ ‫__ ה__ ל_ מ__ א__ ב__ מ____ ‫-א ה-ה ל- מ-ל א-א ב-ש מ-ל-‬ ---------------------------- ‫לא היה לו מזל אלא ביש מזל.‬ 0
h----r---aga-in. h_ q___ m_______ h- q-r- m-g-z-n- ---------------- hu qara magazin.
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. ‫-ו--לא---לי-- רק---ש--‬ ‫___ ל_ ה_____ ר_ נ_____ ‫-ו- ל- ה-ל-ח- ר- נ-ש-.- ------------------------ ‫הוא לא הצליח, רק נכשל.‬ 0
h-----a m---zin. h_ q___ m_______ h- q-r- m-g-z-n- ---------------- hu qara magazin.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. ‫ה-- לא-ה-ה --וצ-, אלא--- ------‬ ‫___ ל_ ה__ מ_____ א__ ל_ מ______ ‫-ו- ל- ה-ה מ-ו-ה- א-א ל- מ-ו-ה-‬ --------------------------------- ‫הוא לא היה מרוצה, אלא לא מרוצה.‬ 0
w-hi qar-ah sefer. w___ q_____ s_____ w-h- q-r-a- s-f-r- ------------------ w'hi qar'ah sefer.
On nije bio sretan, nego nesretan. ‫--א----היה-מאושר-אל- -- -א-שר.‬ ‫___ ל_ ה__ מ____ א__ ל_ מ______ ‫-ו- ל- ה-ה מ-ו-ר א-א ל- מ-ו-ר-‬ -------------------------------- ‫הוא לא היה מאושר אלא לא מאושר.‬ 0
l-q---t l______ l-q-x-t ------- laqaxat
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. ‫ה-א-----י- נח--,-א-א -א ----.‬ ‫___ ל_ ה__ נ____ א__ ל_ נ_____ ‫-ו- ל- ה-ה נ-מ-, א-א ל- נ-מ-.- ------------------------------- ‫הוא לא היה נחמד, אלא לא נחמד.‬ 0
l-q--at l______ l-q-x-t ------- laqaxat

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...