Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   sr Прошлост 1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81 [осамдесет и један]

81 [osamdeset i jedan]

Прошлост 1

Prošlost 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski srpski igra Više
pisati писа-и п_____ п-с-т- ------ писати 0
P-oš---- 1 P_______ 1 P-o-l-s- 1 ---------- Prošlost 1
On je napisao pismo. Он је-н--и--- пи-мо. О_ ј_ н______ п_____ О- ј- н-п-с-о п-с-о- -------------------- Он је написао писмо. 0
Proš-ost-1 P_______ 1 P-o-l-s- 1 ---------- Prošlost 1
A ona je napisala razglednicu. А-о-а-ј--на---а------гледн-ц-. А о__ ј_ н_______ р___________ А о-а ј- н-п-с-л- р-з-л-д-и-у- ------------------------------ А она је написала разгледницу. 0
pi---i p_____ p-s-t- ------ pisati
čitati чи--ти ч_____ ч-т-т- ------ читати 0
pis--i p_____ p-s-t- ------ pisati
On je čitao ilustrirani časopis. Он-је-ч--ао ил--т-о-ан- -а-оп-с. О_ ј_ ч____ и__________ ч_______ О- ј- ч-т-о и-у-т-о-а-и ч-с-п-с- -------------------------------- Он је читао илустровани часопис. 0
p-s-ti p_____ p-s-t- ------ pisati
A ona je čitala knjigu. А-о-а-је -ита-а-књ-гу. А о__ ј_ ч_____ к_____ А о-а ј- ч-т-л- к-и-у- ---------------------- А она је читала књигу. 0
On j---a-i----pism-. O_ j_ n______ p_____ O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo.
uzeti уз-ти у____ у-е-и ----- узети 0
On ---n---sa-----mo. O_ j_ n______ p_____ O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo.
On je uzeo cigaretu. Он је узе- -и-аре-у. О_ ј_ у___ ц________ О- ј- у-е- ц-г-р-т-. -------------------- Он је узео цигарету. 0
On--e--a---a--pi---. O_ j_ n______ p_____ O- j- n-p-s-o p-s-o- -------------------- On je napisao pismo.
Ona je uzela komad čokolade. Он---- -зела -о-ад-чо-----е. О__ ј_ у____ к____ ч________ О-а ј- у-е-а к-м-д ч-к-л-д-. ---------------------------- Она је узела комад чоколаде. 0
A on--je n-p--ala-ra-gl-d---u. A o__ j_ n_______ r___________ A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. Он ј--б-- неве-а---ал-------а-бил---е-н-. О_ ј_ б__ н_______ а__ ј_ о__ б___ в_____ О- ј- б-о н-в-р-н- а-и ј- о-а б-л- в-р-а- ----------------------------------------- Он је био неверан, али је она била верна. 0
A -n--je -ap-sal- --z--ed----. A o__ j_ n_______ r___________ A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. Он -е ------њ, --и је о-а-б-ла-------. О_ ј_ б__ л___ а__ ј_ о__ б___ в______ О- ј- б-о л-њ- а-и ј- о-а б-л- в-е-н-. -------------------------------------- Он је био лењ, али је она била вредна. 0
A-ona -e-na--sa-a r-zg--dn--u. A o__ j_ n_______ r___________ A o-a j- n-p-s-l- r-z-l-d-i-u- ------------------------------ A ona je napisala razglednicu.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. Он-је---- си--ма-ан,--ли је -н--б-л- -ог---. О_ ј_ б__ с_________ а__ ј_ о__ б___ б______ О- ј- б-о с-р-м-ш-н- а-и ј- о-а б-л- б-г-т-. -------------------------------------------- Он је био сиромашан, али је она била богата. 0
čita-i č_____ č-t-t- ------ čitati
On nije imao novaca, nego dugove. Он-ни-е -ма- --в-----------о--. О_ н___ и___ н_____ в__ д______ О- н-ј- и-а- н-в-а- в-ћ д-г-в-. ------------------------------- Он није имао новца, већ дуговe. 0
čit--i č_____ č-t-t- ------ čitati
On nije imao sreće, nego peh. О- ---е ---- с-ећ-,---ћ пе-. О_ н___ и___ с_____ в__ п___ О- н-ј- и-а- с-е-е- в-ћ п-х- ---------------------------- Он није имао среће, већ пех. 0
čit-ti č_____ č-t-t- ------ čitati
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. Он-ниј- и-а----пе---ве---е-сп--. О_ н___ и___ у_____ в__ н_______ О- н-ј- и-а- у-п-х- в-ћ н-у-п-х- -------------------------------- Он није имао успех, већ неуспех. 0
O- -- č-tao--lustr--a-i--a-----. O_ j_ č____ i__________ č_______ O- j- č-t-o i-u-t-o-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrovani časopis.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. Он-н--- -ио--адовоља-, -е--нез--------. О_ н___ б__ з_________ в__ н___________ О- н-ј- б-о з-д-в-љ-н- в-ћ н-з-д-в-љ-н- --------------------------------------- Он није био задовољан, већ незадовољан. 0
O------it----l-st-o---i-čas-p--. O_ j_ č____ i__________ č_______ O- j- č-t-o i-u-t-o-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrovani časopis.
On nije bio sretan, nego nesretan. Он--и-- -ио-с---ан----ћ-несре-ан. О_ н___ б__ с______ в__ н________ О- н-ј- б-о с-е-а-, в-ћ н-с-е-а-. --------------------------------- Он није био срећан, већ несрећан. 0
O---e--i--- -lu-tr---n--č-----s. O_ j_ č____ i__________ č_______ O- j- č-t-o i-u-t-o-a-i č-s-p-s- -------------------------------- On je čitao ilustrovani časopis.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. О- -иј- б-- -им-----ан,-в----н--па--чан. О_ н___ б__ с__________ в__ а___________ О- н-ј- б-о с-м-а-и-а-, в-ћ а-т-п-т-ч-н- ---------------------------------------- Он није био симпатичан, већ антипатичан. 0
A o-a -- či-a-a--n-ig-. A o__ j_ č_____ k______ A o-a j- č-t-l- k-j-g-. ----------------------- A ona je čitala knjigu.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...