Zbirka izraza

hr Prošlost 1   »   zh 过去时1

81 [osamdeset i jedan]

Prošlost 1

Prošlost 1

81[八十一]

81 [Bāshíyī]

过去时1

guòqù shí 1

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski kineski (pojednostavljeni) igra Više
pisati 写-,-写 写____ 写-,-写 ----- 写字,书写 0
g--qù --í 1 g____ s__ 1 g-ò-ù s-í 1 ----------- guòqù shí 1
On je napisao pismo. 他 写------ 。 他 写_ 一_ 信 。 他 写- 一- 信 。 ----------- 他 写了 一封 信 。 0
guòq---hí-1 g____ s__ 1 g-ò-ù s-í 1 ----------- guòqù shí 1
A ona je napisala razglednicu. 她--了 -个-明-片-。 她 写_ 一_ 明__ 。 她 写- 一- 明-片 。 ------------- 她 写了 一个 明信片 。 0
xiě-ì, -h-x-ě x_____ s_____ x-ě-ì- s-ū-i- ------------- xiězì, shūxiě
čitati 读书--书 读____ 读-,-书 ----- 读书,看书 0
xi-zì, ---xiě x_____ s_____ x-ě-ì- s-ū-i- ------------- xiězì, shūxiě
On je čitao ilustrirani časopis. 他-读---- 画--。 他 读_ 一_ 画_ 。 他 读- 一- 画- 。 ------------ 他 读了 一本 画报 。 0
x--z---shū-iě x_____ s_____ x-ě-ì- s-ū-i- ------------- xiězì, shūxiě
A ona je čitala knjigu. 她--了 一本-书 。 她 读_ 一_ 书 。 她 读- 一- 书 。 ----------- 她 读了 一本 书 。 0
tā ---le y- ---- --n. t_ x____ y_ f___ x___ t- x-ě-e y- f-n- x-n- --------------------- tā xiěle yī fēng xìn.
uzeti 拿--,----,用,--坐 拿_____________ 拿-取-收-,-,-,-,- -------------- 拿,取,收到,吃,用,乘,坐 0
t- --ěl- -- -ēn- xì-. t_ x____ y_ f___ x___ t- x-ě-e y- f-n- x-n- --------------------- tā xiěle yī fēng xìn.
On je uzeo cigaretu. 他 -/- 了-一支-香烟 。 他 吸__ 了 一_ 香_ 。 他 吸-抽 了 一- 香- 。 --------------- 他 吸/抽 了 一支 香烟 。 0
tā -iěl- yī-fēn--xì-. t_ x____ y_ f___ x___ t- x-ě-e y- f-n- x-n- --------------------- tā xiěle yī fēng xìn.
Ona je uzela komad čokolade. 她 ---一- 巧克力-。 她 吃_ 一_ 巧__ 。 她 吃- 一- 巧-力 。 ------------- 她 吃了 一块 巧克力 。 0
T---iěl- -ī-gè---n---npiàn. T_ x____ y_ g_ m___________ T- x-ě-e y- g- m-n-x-n-i-n- --------------------------- Tā xiěle yī gè míngxìnpiàn.
On je bio nevjeran, ali ona je bila vjerna. 他--- 不--,-但- 她--他--诚-。 他 对_ 不___ 但_ 她 对_ 忠_ 。 他 对- 不-诚- 但- 她 对- 忠- 。 ---------------------- 他 对她 不忠诚, 但是 她 对他 忠诚 。 0
Tā-x--le y- gè--íng---p---. T_ x____ y_ g_ m___________ T- x-ě-e y- g- m-n-x-n-i-n- --------------------------- Tā xiěle yī gè míngxìnpiàn.
On je bio lijen, ali ona je bila vrijedna. 他--懒,-但- --勤- 。 他 很__ 但_ 她 勤_ 。 他 很-, 但- 她 勤- 。 --------------- 他 很懒, 但是 她 勤劳 。 0
Tā--i--- -ī------n-xìn---n. T_ x____ y_ g_ m___________ T- x-ě-e y- g- m-n-x-n-i-n- --------------------------- Tā xiěle yī gè míngxìnpiàn.
On je bio siromašan, ali ona je bila bogata. 他---- -是-她 -钱-。 他 很__ 但_ 她 有_ 。 他 很-, 但- 她 有- 。 --------------- 他 很穷, 但是 她 有钱 。 0
Dú--ū--kà-shū D_____ k_____ D-s-ū- k-n-h- ------------- Dúshū, kànshū
On nije imao novaca, nego dugove. 他 没--钱- ----务 。 他 没_ 钱_ 还_ 债_ 。 他 没- 钱- 还- 债- 。 --------------- 他 没有 钱, 还有 债务 。 0
D-shū--k-nshū D_____ k_____ D-s-ū- k-n-h- ------------- Dúshū, kànshū
On nije imao sreće, nego peh. 他 -- -运-, 还 --霉 。 他 没_ 好___ 还 很__ 。 他 没- 好-气- 还 很-霉 。 ----------------- 他 没有 好运气, 还 很倒霉 。 0
D--hū, k----ū D_____ k_____ D-s-ū- k-n-h- ------------- Dúshū, kànshū
On nije imao uspjeh, nego neuspjeh. 他 没------ 很---。 他 没 成__ 还 很__ 。 他 没 成-, 还 很-败 。 --------------- 他 没 成功, 还 很失败 。 0
tā d-le -ī b-- -u--ào. t_ d___ y_ b__ h______ t- d-l- y- b-n h-à-à-. ---------------------- tā dúle yī běn huàbào.
On nije bio zadovoljan, nego nezadovoljan. 他-- -意- ---很--足-。 他 不 满__ 而_ 很___ 。 他 不 满-, 而- 很-满- 。 ----------------- 他 不 满意, 而且 很不满足 。 0
tā-dú----ī-b-n-------. t_ d___ y_ b__ h______ t- d-l- y- b-n h-à-à-. ---------------------- tā dúle yī běn huàbào.
On nije bio sretan, nego nesretan. 他-不--,-而且 --幸福-。 他 不___ 而_ 很___ 。 他 不-心- 而- 很-幸- 。 ---------------- 他 不开心, 而且 很不幸福 。 0
t--dú-e y--bě- -uàbà-. t_ d___ y_ b__ h______ t- d-l- y- b-n h-à-à-. ---------------------- tā dúle yī běn huàbào.
On nije bio simpatičan, nego antipatičan. 他--- 没有-好感--而且---- 。 他 让_ 没_ 好__ 而_ 惹__ 。 他 让- 没- 好-, 而- 惹-厌 。 -------------------- 他 让人 没有 好感, 而且 惹人厌 。 0
Tā dú---y- bě-----. T_ d___ y_ b__ s___ T- d-l- y- b-n s-ū- ------------------- Tā dúle yī běn shū.

Kako djeca ispravno uče govoriti

Čim se čovjek rodi počinje s drugima komunicirati. Bebe plaču kad nešto žele. S nekoliko mjeseci mogu već govoriti jednostavne riječi. Rečenice s tri riječi govore s gotovo dvije godine. Na početak govorenja kod djece se ne može utjecati. Međutim, može se utjecati na kvalitetu njihovog učenja materinjeg jezika! Zato valja razmotriti nekoliko stvari. Najvažnije prije svega je da dijete uvijek ima motivaciju za učenje. Mora uvidjeti da svojim govorom nešto postiže. Djeca se raduju osmijehu kao pozitivnoj povratnoj informaciji. Veća djeca traže dijalog sa svojom okolinom. Usmjeravaju se na jezik ljudi u svojoj blizini. Stoga je važna jezična razina roditelja i odgojitelja. Djeca također moraju naučiti da je jezik dragocijen! Međutim, pritom bi se uvijek trebala zabavljati. Čitanje naglas pokazuje djeci koliko jezik može biti uzbudljiv. Roditelji bi se što više trebali baviti svojom djecom. Kada dijete doživi mnogo stvari, želi o tome pričati. Djeci koja odrastaju dvojezično potrebna su čvrsta pravila. Moraju naučiti koji jezik se s kime govori. Na taj način njihov mozak uči razlikovati dva jezika. Kad djeca krenu u školu, njihov jezik se mijenja. Uče novi kolokvijalni govor. Tada je važno da roditelji obrate pozornost kako njihovo dijete govori. Istraživanja pokazuju da se prvi jezik zauvijek utisne u mozak. Ono što naučimo kao djeca prati nas cijeli život. Tko kao dijete dobro nauči svoj materinji jezik, kasnije od toga profitira. Ta osoba nove stvari uči brže i bolje – ne samo strane jezike...