Zbirka izraza

hr Prošlost 2   »   af Verlede tyd 2

82 [osamdeset i dva]

Prošlost 2

Prošlost 2

82 [twee en tagtig]

Verlede tyd 2

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski afrikaans igra Više
Jesi li morao / morala zvati hitnu pomoć? Mo-s ----n ----la-- -e-? M___ j_ ’_ a_______ b___ M-e- j- ’- a-b-l-n- b-l- ------------------------ Moes jy ’n ambulans bel? 0
Jesi li morao / morala zvati liječnika? Moes-j---ie -okter --l? M___ j_ d__ d_____ b___ M-e- j- d-e d-k-e- b-l- ----------------------- Moes jy die dokter bel? 0
Je si li morao / morala zvati policiju? M-e-------e---l---e -el? M___ j_ d__ p______ b___ M-e- j- d-e p-l-s-e b-l- ------------------------ Moes jy die polisie bel? 0
Imate li broj telefona? Upravo sam ga imao / imala. H-t --d-e--e-ef----o-mer- ------ -it ne-n-- n-g geh-d. H__ u d__ t______________ E_ h__ d__ n_____ n__ g_____ H-t u d-e t-l-f-o-n-m-e-? E- h-t d-t n-t-o- n-g g-h-d- ------------------------------------------------------ Het u die telefoonnommer? Ek het dit netnou nog gehad. 0
Imate li adresu? Upravo sam je imao / imala. H---- di- a--es---- h-- -i- -e-nou n---geh-d. H__ u d__ a_____ E_ h__ d__ n_____ n__ g_____ H-t u d-e a-r-s- E- h-t d-t n-t-o- n-g g-h-d- --------------------------------------------- Het u die adres? Ek het dit netnou nog gehad. 0
Imate li plan grada? Upravo sam ga imao / imala. H---u --e-s-a-sk-a--?--k -et--it -et--u -og gehad. H__ u d__ s__________ E_ h__ d__ n_____ n__ g_____ H-t u d-e s-a-s-a-r-? E- h-t d-t n-t-o- n-g g-h-d- -------------------------------------------------- Het u die stadskaart? Ek het dit netnou nog gehad. 0
Je li došao točno na vrijeme? Nije mogao doći točno na vrijeme. Het-h----ty-s g----?--- k-- n----ety-s-k---ni-. H__ h_ b_____ g_____ H_ k__ n__ b_____ k__ n___ H-t h- b-t-d- g-k-m- H- k-n n-e b-t-d- k-m n-e- ----------------------------------------------- Het hy betyds gekom? Hy kon nie betyds kom nie. 0
Je li našao put? Nije mogao naći put. Het-hy -i---e-----ind?-H- k-------d------ v-------. H__ h_ d__ w__ g______ H_ k__ n__ d__ w__ v___ n___ H-t h- d-e w-g g-v-n-? H- k-n n-e d-e w-g v-n- n-e- --------------------------------------------------- Het hy die weg gevind? Hy kon nie die weg vind nie. 0
Je li te razumio? Nije me mogao razumjeti. He---- j---ve-s-a--- -y --n-my--i--v-r-taan-ni-. H__ h_ j__ v________ H_ k__ m_ n__ v_______ n___ H-t h- j-u v-r-t-a-? H- k-n m- n-e v-r-t-a- n-e- ------------------------------------------------ Het hy jou verstaan? Hy kon my nie verstaan nie. 0
Zašto nisi mogao / mogla doći točno na vrijeme? W----------j- --e-bet-ds-k-m nie? W_____ k__ j_ n__ b_____ k__ n___ W-a-o- k-n j- n-e b-t-d- k-m n-e- --------------------------------- Waarom kon jy nie betyds kom nie? 0
Zašto nisi mogao / mogla naći put? W----m--o- j- -ie---- -eg -ind ni-? W_____ k__ j_ n__ d__ w__ v___ n___ W-a-o- k-n j- n-e d-e w-g v-n- n-e- ----------------------------------- Waarom kon jy nie die weg vind nie? 0
Zašto ga nisi mogao / mogla razumjeti? Waa--m---n jy-hom ----ve-s-a-- -i-? W_____ k__ j_ h__ n__ v_______ n___ W-a-o- k-n j- h-m n-e v-r-t-a- n-e- ----------------------------------- Waarom kon jy hom nie verstaan nie? 0
Nisam mogao / mogla doći točno na vrijeme jer nije vozio nijedan autobus. E- -o- n----et--s--ees n----om--- ---- -i--’n--u- -as--i-. E_ k__ n__ b_____ w___ n___ o____ d___ n__ ’_ b__ w__ n___ E- k-n n-e b-t-d- w-e- n-e- o-d-t d-a- n-e ’- b-s w-s n-e- ---------------------------------------------------------- Ek kon nie betyds wees nie, omdat daar nie ’n bus was nie. 0
Nisam mogao / mogla naći put jer nisam imao plan grada. Ek -on-n-- die---- v----ni-- omda- -- --- -- --a-t ge--d--et--i-. E_ k__ n__ d__ w__ v___ n___ o____ e_ n__ ’_ k____ g____ h__ n___ E- k-n n-e d-e w-g v-n- n-e- o-d-t e- n-e ’- k-a-t g-h-d h-t n-e- ----------------------------------------------------------------- Ek kon nie die weg vind nie, omdat ek nie ’n kaart gehad het nie. 0
Nisam ga mogao / mogla razumjeti jer je glazba bila preglasna. Ek k-n-hom -ie ve-s---n --e --d-- d-e-mu--e- ---------as. E_ k__ h__ n__ v_______ n__ o____ d__ m_____ s_ h___ w___ E- k-n h-m n-e v-r-t-a- n-e o-d-t d-e m-s-e- s- h-r- w-s- --------------------------------------------------------- Ek kon hom nie verstaan nie omdat die musiek so hard was. 0
Morao / morala sam uzeti taksi. E---o------t-x- -e--. E_ m___ ’_ t___ n____ E- m-e- ’- t-x- n-e-. --------------------- Ek moes ’n taxi neem. 0
Morao / morala sam kupiti plan grada. Ek --es-’n------k--r- k-op. E_ m___ ’_ s_________ k____ E- m-e- ’- s-a-s-a-r- k-o-. --------------------------- Ek moes ’n stadskaart koop. 0
Morao / morala sam isključiti radio. Ek---e- d-- r--i---f----el. E_ m___ d__ r____ a________ E- m-e- d-e r-d-o a-s-a-e-. --------------------------- Ek moes die radio afskakel. 0

Strane jezike je bolje učiti u inozemstvu!

Odrasli jezike više ne uče tako lako kao djeca. Njihov mozak je potpuno razvijen. Stoga više ne može tako lako uspostavljati nove mreže. No svejedno odrasli mogu jako dobro naučiti jezik! Stoga treba otići u zemlju u kojoj se taj jezik govori. Strani jezik se posebno učinkovito uči u inozemstvu. To zna svatko tko je već bio na jezičnom putovanju. U prirodnom se okruženju strani jezik uči puno brže. Novo istraživanje je nedavno došlo do zanimljivog rezultata. Ono pokazuje da se strani jezik u inozemstvu također uči drugačije! Mozak može strani jezik obrađivati kao materinji. Istraživači su dugo vjerovali da postoje različiti procesi učenja. Sada je eksperiment to i dokazao. Skupina ispitanika morala je naučiti izmišljeni jezik. Jedan dio ispitanika pohađao je nastavu. Drugi dio ispitanika učio je jezik u simuliranoj situaciji u inozemstvu. Ti ispitanici su se morali orijentirati u stranom okruženju. Svi ljudi s kojima su stupali u kontakt govorili su novi jezik. Ispitanici te skupine, dakle, nisu pripadali standardnim učenicima jezika. Pripadali su stranoj zajednici govornika. Tako su bili prisiljeni koristiti se novim jezikom. Nakon nekog vremena ispitanike se testiralo. Obje grupe su odmah pokazale dobro znanje novog jezika. Njihov mozak je obradio strani jezik, ali na različit način! Oni koji su jezik učili u “inozemstvu” pokazali su upadljivu aktivnost mozga. Njihov mozak je obrađivao stranu gramatiku kao gramatiku materinjeg jezika. Identificirani su isti mehanizmi kao i kod izvornih govornika. Jezično putovanje je najljepši i najučinkovitiji oblik učenja!