Zbirka izraza

hr Prošlost 3   »   pa ਭੂਤਕਾਲ 3

83 [osamdeset i tri]

Prošlost 3

Prošlost 3

83 [ਤਰਿਆਸੀ]

83 [Tari'āsī]

ਭੂਤਕਾਲ 3

bhūtakāla 3

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski punjabi igra Više
telefonirati ਟੈਲ--ੋਨ ਕਰ-ਾ ਟੈ___ ਕ__ ਟ-ਲ-ਫ-ਨ ਕ-ਨ- ------------ ਟੈਲੀਫੋਨ ਕਰਨਾ 0
bhūtak-l- 3 b________ 3 b-ū-a-ā-a 3 ----------- bhūtakāla 3
Telefonirao / telefonirala sam. ਮ---ਟ--ੀਫੋਨ ਕੀਤ---ੈ। ਮੈਂ ਟੈ___ ਕੀ_ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਟ-ਲ-ਫ-ਨ ਕ-ਤ- ਹ-। -------------------- ਮੈਂ ਟੈਲੀਫੋਨ ਕੀਤਾ ਹੈ। 0
bhū-ak--a 3 b________ 3 b-ū-a-ā-a 3 ----------- bhūtakāla 3
Cijelo sam vrijeme telefonirao / telefonirala. ਮ-ਂ--ਾ- - ਬਾ- -ੈਲ-ਫੋ- ਕ-ਤ---ੈ। ਮੈਂ ਬਾ_ – ਬਾ_ ਟੈ___ ਕੀ_ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਬ-ਰ – ਬ-ਰ ਟ-ਲ-ਫ-ਨ ਕ-ਤ- ਹ-। ------------------------------ ਮੈਂ ਬਾਰ – ਬਾਰ ਟੈਲੀਫੋਨ ਕੀਤਾ ਹੈ। 0
ṭ---ī--ōna k-ranā ṭ_________ k_____ ṭ-i-ī-h-n- k-r-n- ----------------- ṭailīphōna karanā
pitati ਪੁ-ਛ-ਾ ਪੁੱ__ ਪ-ੱ-ਣ- ------ ਪੁੱਛਣਾ 0
ṭ--l-ph-na ka-a-ā ṭ_________ k_____ ṭ-i-ī-h-n- k-r-n- ----------------- ṭailīphōna karanā
Pitao / pitala sam. ਮੈ- --ੱ-ਿ----। ਮੈਂ ਪੁੱ__ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਪ-ੱ-ਿ- ਹ-। -------------- ਮੈਂ ਪੁੱਛਿਆ ਹੈ। 0
ṭa----h-n----r-nā ṭ_________ k_____ ṭ-i-ī-h-n- k-r-n- ----------------- ṭailīphōna karanā
Uvijek sam pitao / pitala. ਮੈ- --ਰ-– ਬ-----ੱ--- --। ਮੈਂ ਬਾ_ – ਬਾ_ ਪੁੱ__ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਬ-ਰ – ਬ-ਰ ਪ-ੱ-ਿ- ਹ-। ------------------------ ਮੈਂ ਬਾਰ – ਬਾਰ ਪੁੱਛਿਆ ਹੈ। 0
m-i--ṭa-l-p-ōna------h--. m___ ṭ_________ k___ h___ m-i- ṭ-i-ī-h-n- k-t- h-i- ------------------------- maiṁ ṭailīphōna kītā hai.
ispričati ਸ-ਣਾ--ਾ ਸੁ___ ਸ-ਣ-ਉ-ਾ ------- ਸੁਣਾਉਣਾ 0
m-iṁ ṭai-īp-------t---a-. m___ ṭ_________ k___ h___ m-i- ṭ-i-ī-h-n- k-t- h-i- ------------------------- maiṁ ṭailīphōna kītā hai.
Ispričao / ispričala sam. ਮ-- ਸੁਣਾ---ਹ-। ਮੈਂ ਸੁ___ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਸ-ਣ-ਇ- ਹ-। -------------- ਮੈਂ ਸੁਣਾਇਆ ਹੈ। 0
m-i- -ailīphōn- -ī-ā hai. m___ ṭ_________ k___ h___ m-i- ṭ-i-ī-h-n- k-t- h-i- ------------------------- maiṁ ṭailīphōna kītā hai.
Ispričao / ispričala sam cijelu priču. ਮੈ----ਰ---ਹ--ੀ -ੁ-ਾ- -ੈ। ਮੈਂ ਪੂ_ ਕ__ ਸੁ__ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਪ-ਰ- ਕ-ਾ-ੀ ਸ-ਣ-ਈ ਹ-। ------------------------ ਮੈਂ ਪੂਰੀ ਕਹਾਣੀ ਸੁਣਾਈ ਹੈ। 0
M----b-------ār------ī-hō-- k--ā--ai. M___ b___ – b___ ṭ_________ k___ h___ M-i- b-r- – b-r- ṭ-i-ī-h-n- k-t- h-i- ------------------------------------- Maiṁ bāra – bāra ṭailīphōna kītā hai.
učiti ਸ--ਖਣਾ ਸਿੱ__ ਸ-ੱ-ਣ- ------ ਸਿੱਖਣਾ 0
Maiṁ -ār- – b--a ---lī-h----kīt--ha-. M___ b___ – b___ ṭ_________ k___ h___ M-i- b-r- – b-r- ṭ-i-ī-h-n- k-t- h-i- ------------------------------------- Maiṁ bāra – bāra ṭailīphōna kītā hai.
Učio / učila sam. ਮ-ਂ----ਖਿ- ਹ-। ਮੈਂ ਸਿੱ__ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਸ-ੱ-ਿ- ਹ-। -------------- ਮੈਂ ਸਿੱਖਿਆ ਹੈ। 0
M-iṁ-bā-- – -ā-- --i-ī-h-n- --t- h-i. M___ b___ – b___ ṭ_________ k___ h___ M-i- b-r- – b-r- ṭ-i-ī-h-n- k-t- h-i- ------------------------------------- Maiṁ bāra – bāra ṭailīphōna kītā hai.
Učio / učila sam cijelu večer. ਮ-- -ਾਰ----------ਿ--ਹੈ। ਮੈਂ ਸਾ_ ਸ਼ਾ_ ਸਿੱ__ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਸ-ਰ- ਸ਼-ਮ ਸ-ੱ-ਿ- ਹ-। ----------------------- ਮੈਂ ਸਾਰੀ ਸ਼ਾਮ ਸਿੱਖਿਆ ਹੈ। 0
P-----ā P______ P-c-a-ā ------- Puchaṇā
raditi ਕ-ਮ ਕ-ਨਾ ਕੰ_ ਕ__ ਕ-ਮ ਕ-ਨ- -------- ਕੰਮ ਕਰਨਾ 0
P-ch-ṇā P______ P-c-a-ā ------- Puchaṇā
Radio / radila sam. ਮ-ਂ ਕ-ਮ ਕੀ-ਾ-ਹ-। ਮੈਂ ਕੰ_ ਕੀ_ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਕ-ਮ ਕ-ਤ- ਹ-। ---------------- ਮੈਂ ਕੰਮ ਕੀਤਾ ਹੈ। 0
Pu-ha-ā P______ P-c-a-ā ------- Puchaṇā
Radio / radila sam cijeli dan. ਮੈਂ---ਰ---ਿ- --ਮ-ਕ-----ੈ। ਮੈਂ ਪੂ_ ਦਿ_ ਕੰ_ ਕੀ_ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਪ-ਰ- ਦ-ਨ ਕ-ਮ ਕ-ਤ- ਹ-। ------------------------- ਮੈਂ ਪੂਰਾ ਦਿਨ ਕੰਮ ਕੀਤਾ ਹੈ। 0
m--ṁ--uch--- -a-. m___ p______ h___ m-i- p-c-i-ā h-i- ----------------- maiṁ puchi'ā hai.
jesti ਖਾਣਾ ਖਾ_ ਖ-ਣ- ---- ਖਾਣਾ 0
Maiṁ -ār--–--ā-a-pu-hi'ā -ai. M___ b___ – b___ p______ h___ M-i- b-r- – b-r- p-c-i-ā h-i- ----------------------------- Maiṁ bāra – bāra puchi'ā hai.
Jeo / jela sam. ਮੈ--ਖਾ-- --। ਮੈਂ ਖਾ_ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਖ-ਧ- ਹ-। ------------ ਮੈਂ ਖਾਧਾ ਹੈ। 0
Su-ā'uṇā S_______ S-ṇ-'-ṇ- -------- Suṇā'uṇā
Pojeo / pojela sam svu hranu. ਮੈ-----ਾ ਭ-ਜ- ਖ- ਲਿ- --। ਮੈਂ ਸਾ_ ਭੋ__ ਖਾ ਲਿ_ ਹੈ_ ਮ-ਂ ਸ-ਰ- ਭ-ਜ- ਖ- ਲ-ਆ ਹ-। ------------------------ ਮੈਂ ਸਾਰਾ ਭੋਜਨ ਖਾ ਲਿਆ ਹੈ। 0
maiṁ s----i-- h--. m___ s_______ h___ m-i- s-ṇ-'-'- h-i- ------------------ maiṁ suṇā'i'ā hai.

Povijest lingvistike

Ljudi su oduvijek bili fascinirani jezicima. Povijest lingvistike je stoga veoma duga. Lingvistika je sustavno proučavanje jezika. Ljudi već tisućama godina razmišljaju o jeziku. Pritom razne kulture razvijaju različite sisteme. Na taj način nastaju raličiti opisi jezika. Današnja lingvistika se prije svega temelji na antičkim teorijama. Posebno mnogo tradicija je utemeljeno u Grčkoj. Ipak, najstarije poznato djelo o jeziku potječe iz Indije. Napisao ga je gramatičar Sakatayana prije otprilike 3.000 godina. U antičko doba su se jezikom bavili filozofi poput Platona. Rimski autori su kasnije dalje razvijali svoje teorije. Arapi su također u 8. stoljeću razvili vlastite tradicije. Njihova djela pokazuju točan opis arapskog jezika. U novije doba postojala je namjera istražiti porijeklo jezika. Učenjake je posebno zanimala povijest jezika. U 18. stoljeću se započelo s uspoređivanjem jezika. Na taj način se nastojalo shvatiti kako se jezici razvijaju. Kasnije se koncentriralo na jezike kao na sustav. Najbitnije pitanje je bilo kako jezici funkcioniraju. Danas unutar lingvistike postoji mnogo škola. Od 1950-ih su se razvile mnoge nove discipline. Na njih su dijelom snažno utjecale ostale znanosti. Na primjer, psiholingvistika ili interkulturalna komunikacija. Novi smjerovi lingvistike su jako specijalizirani. Jedan primjer je feministička lingvistika. Povijest lingvistike se tako nastavlja... Sve dok postoji jezik, čovjek će o njemu razmišljati!