Я--------ю, -і-л-б-ць ён---не.
Я н_ в_____ ц_ л_____ ё_ м____
Я н- в-д-ю- ц- л-б-ц- ё- м-н-.
------------------------------
Я не ведаю, ці любіць ён мяне. 0 Dada-yya --a-- z tsіD_______ s____ z t__D-d-n-y- s-a-y z t-і--------------------Dadanyya skazy z tsі
Я н- --д--- ці -ер--ц-- ё-.
Я н_ в_____ ц_ в_______ ё__
Я н- в-д-ю- ц- в-р-е-ц- ё-.
---------------------------
Я не ведаю, ці вернецца ён. 0 D---nyy- -kazy---t-іD_______ s____ z t__D-d-n-y- s-a-y z t-і--------------------Dadanyya skazy z tsі
Я-п---ю -ябе--ці ё-ць-у -го-інш--.
Я п____ с____ ц_ ё___ у я__ і_____
Я п-т-ю с-б-, ц- ё-ц- у я-о і-ш-я-
----------------------------------
Я пытаю сябе, ці ёсць у яго іншая. 0 Ya-ne--edayu,-t-- v----t---- -o-.Y_ n_ v______ t__ v_________ y___Y- n- v-d-y-, t-і v-r-e-s-s- y-n----------------------------------Ya ne vedayu, tsі vernetstsa yon.
Ці-ёсць---я---і--а-?
Ц_ ё___ у я__ і_____
Ц- ё-ц- у я-о і-ш-я-
--------------------
Ці ёсць у яго іншая? 0 Ya-------ayu- t-і -at--e-anue -o--m-e.Y_ n_ v______ t__ p__________ y__ m___Y- n- v-d-y-, t-і p-t-l-f-n-e y-n m-e---------------------------------------Ya ne vedayu, tsі patelefanue yon mne.
Я сум-я-аюс----і ---р--ды-ё---я-- л--і-ь.
Я с__________ ц_ с_______ ё_ м___ л______
Я с-м-я-а-с-, ц- с-п-а-д- ё- м-н- л-б-ц-.
-----------------------------------------
Я сумняваюся, ці сапраўды ён мяне любіць. 0 T---lyu--ts’ --n -ya--?T__ l_______ y__ m_____T-і l-u-і-s- y-n m-a-e------------------------Tsі lyubіts’ yon myane?
Я---мн-ва-с-,--і---п-ш--ё---н-.
Я с__________ ц_ н_____ ё_ м___
Я с-м-я-а-с-, ц- н-п-ш- ё- м-е-
-------------------------------
Я сумняваюся, ці напіша ён мне. 0 Tsі----bіts- yon -yan-?T__ l_______ y__ m_____T-і l-u-і-s- y-n m-a-e------------------------Tsі lyubіts’ yon myane?
Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika.
One je temelj za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...