Н---н-я д--и---й-м- о-ич-.
Н_ з___ д___ т__ м_ о_____
Н- з-а- д-л- т-й м- о-и-а-
--------------------------
Не зная дали той ме обича. 0 P--chi---- izr-c-eniya s--aliP_________ i__________ s d___P-d-h-n-n- i-r-c-e-i-a s d-l------------------------------Podchineni izrecheniya s dali
Н- -на- дали -ой щ- с---ъ--е.
Н_ з___ д___ т__ щ_ с_ в_____
Н- з-а- д-л- т-й щ- с- в-р-е-
-----------------------------
Не зная дали той ще се върне. 0 Podc---e-i iz--che-i---s ---iP_________ i__________ s d___P-d-h-n-n- i-r-c-e-i-a s d-l------------------------------Podchineni izrecheniya s dali
Н---на- д-л- --й--е-м---- -бади-по---ле--н-.
Н_ з___ д___ т__ щ_ м_ с_ о____ п_ т________
Н- з-а- д-л- т-й щ- м- с- о-а-и п- т-л-ф-н-.
--------------------------------------------
Не зная дали той ще ми се обади по телефона. 0 Ne-z-a-- d-l--t-- me o----a.N_ z____ d___ t__ m_ o______N- z-a-a d-l- t-y m- o-i-h-.----------------------------Ne znaya dali toy me obicha.
Д-л---е ми -- --ади по ----ф--а?
Д___ щ_ м_ с_ о____ п_ т________
Д-л- щ- м- с- о-а-и п- т-л-ф-н-?
--------------------------------
Дали ще ми се обади по телефона? 0 Ne--n-------- to- -h----s--v-rn-.N_ z____ d___ t__ s____ s_ v_____N- z-a-a d-l- t-y s-c-e s- v-r-e----------------------------------Ne znaya dali toy shche se vyrne.
Д-л--той -м--др-г-?
Д___ т__ и__ д_____
Д-л- т-й и-а д-у-а-
-------------------
Дали той има друга? 0 Ne ---ya-d--i -----h--e mi se-ob-d- po t-le-ona.N_ z____ d___ t__ s____ m_ s_ o____ p_ t________N- z-a-a d-l- t-y s-c-e m- s- o-a-i p- t-l-f-n-.------------------------------------------------Ne znaya dali toy shche mi se obadi po telefona.
Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe.
To se dešava potpuno automatski.
Mi to ne primjećujemo.
Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi.
Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla.
Svaki dan čuje nove stvari.
Stalno dobija nova impulse.
Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno.
Mora se ponašati ekonomično.
Zato se orijentira na pravilnosti.
Mozak pamti ono što često čuje.
On registrira koliko često se neka stvar ponavlja.
Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo.
Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna.
Međutim, ne znaju zašto je to tako.
Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio.
Odrasli drugačije uče jezike.
Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika.
One je temelj za nova gramatička pravila.
Odraslima je za učenje potrebna nastava.
Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike.
To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima.
Oni se pohranjuju u različitа područja mozga.
Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga.
Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih.
Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa.
Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku.
No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...