Zbirka izraza

hr Zavisne rečenice sa li   »   el Δευτερεύουσες προτάσεις με αν

93 [devedeset i tri]

Zavisne rečenice sa li

Zavisne rečenice sa li

93 [ενενήντα τρία]

93 [enenḗnta tría]

Δευτερεύουσες προτάσεις με αν

Deutereúouses protáseis me an

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski grčki igra Više
Ne znam da li on mene voli. Δ-- -έ-ω αν -ε -γ--άει. Δ__ ξ___ α_ μ_ α_______ Δ-ν ξ-ρ- α- μ- α-α-ά-ι- ----------------------- Δεν ξέρω αν με αγαπάει. 0
De-t---úo-s---p-o--s-is me--n D____________ p________ m_ a_ D-u-e-e-o-s-s p-o-á-e-s m- a- ----------------------------- Deutereúouses protáseis me an
Ne znam da li će se on vratiti. Δ-ν-ξέ----ν----γ--ίσε-. Δ__ ξ___ α_ θ_ γ_______ Δ-ν ξ-ρ- α- θ- γ-ρ-σ-ι- ----------------------- Δεν ξέρω αν θα γυρίσει. 0
D----r-ú-us-- pro---e-- m- an D____________ p________ m_ a_ D-u-e-e-o-s-s p-o-á-e-s m- a- ----------------------------- Deutereúouses protáseis me an
Ne znam da li će me nazvati. Δεν ξ-ρ- αν θα μ-υ-τηλ---ν--ει. Δ__ ξ___ α_ θ_ μ__ τ___________ Δ-ν ξ-ρ- α- θ- μ-υ τ-λ-φ-ν-σ-ι- ------------------------------- Δεν ξέρω αν θα μου τηλεφωνήσει. 0
D-n -é-- an -----apáe-. D__ x___ a_ m_ a_______ D-n x-r- a- m- a-a-á-i- ----------------------- Den xérō an me agapáei.
Da li on mene ipak voli? Άρα-- -- --α---ι; Ά____ μ_ α_______ Ά-α-ε μ- α-α-ά-ι- ----------------- Άραγε με αγαπάει; 0
De--xér-----me -g--áe-. D__ x___ a_ m_ a_______ D-n x-r- a- m- a-a-á-i- ----------------------- Den xérō an me agapáei.
Da li će se on ipak vratiti? Άρα----- γυρί-ει; Ά____ θ_ γ_______ Ά-α-ε θ- γ-ρ-σ-ι- ----------------- Άραγε θα γυρίσει; 0
D---x-rō-an me----pá--. D__ x___ a_ m_ a_______ D-n x-r- a- m- a-a-á-i- ----------------------- Den xérō an me agapáei.
Da li će me on ipak nazvati? Άραγ- θα μ- ---ει -η--φ-νο; Ά____ θ_ μ_ π____ τ________ Ά-α-ε θ- μ- π-ρ-ι τ-λ-φ-ν-; --------------------------- Άραγε θα με πάρει τηλέφωνο; 0
Den---------tha ----s--. D__ x___ a_ t__ g_______ D-n x-r- a- t-a g-r-s-i- ------------------------ Den xérō an tha gyrísei.
Pitam se da li on misli na mene. Ανα-ω-ι--αι αν-με--κέφ--τα-. Α__________ α_ μ_ σ_________ Α-α-ω-ι-μ-ι α- μ- σ-έ-τ-τ-ι- ---------------------------- Αναρωτιέμαι αν με σκέφτεται. 0
Den-xé-ō an--h---yr--ei. D__ x___ a_ t__ g_______ D-n x-r- a- t-a g-r-s-i- ------------------------ Den xérō an tha gyrísei.
Pitam se da li on ima drugu. Αναρ-τιέ-αι αν-έ-ει --λη. Α__________ α_ έ___ ά____ Α-α-ω-ι-μ-ι α- έ-ε- ά-λ-. ------------------------- Αναρωτιέμαι αν έχει άλλη. 0
De------ an -ha ---í-e-. D__ x___ a_ t__ g_______ D-n x-r- a- t-a g-r-s-i- ------------------------ Den xérō an tha gyrísei.
Pitam se da li on laže. Α------έ-αι α- λέ-----μ--α. Α__________ α_ λ___ ψ______ Α-α-ω-ι-μ-ι α- λ-ε- ψ-μ-τ-. --------------------------- Αναρωτιέμαι αν λέει ψέματα. 0
D-- -----an -h---ou-t-l-ph--ḗse-. D__ x___ a_ t__ m__ t____________ D-n x-r- a- t-a m-u t-l-p-ō-ḗ-e-. --------------------------------- Den xérō an tha mou tēlephōnḗsei.
Misli li on ipak na mene? Άρα---μ- σ-έφ-ε--ι; Ά____ μ_ σ_________ Ά-α-ε μ- σ-έ-τ-τ-ι- ------------------- Άραγε με σκέφτεται; 0
D-- -ér- a---h- mo----le-h----ei. D__ x___ a_ t__ m__ t____________ D-n x-r- a- t-a m-u t-l-p-ō-ḗ-e-. --------------------------------- Den xérō an tha mou tēlephōnḗsei.
Ima li on ipak neku drugu? Ά-------ε---λλη; Ά____ έ___ ά____ Ά-α-ε έ-ε- ά-λ-; ---------------- Άραγε έχει άλλη; 0
D-- x-rō--n -h- --u--ēlep----sei. D__ x___ a_ t__ m__ t____________ D-n x-r- a- t-a m-u t-l-p-ō-ḗ-e-. --------------------------------- Den xérō an tha mou tēlephōnḗsei.
Govori li on ipak istinu? Άρα---λ--ι-τη- -λ--ει-; Ά____ λ___ τ__ α_______ Ά-α-ε λ-ε- τ-ν α-ή-ε-α- ----------------------- Άραγε λέει την αλήθεια; 0
Á-a-e-me-a-ap-ei? Á____ m_ a_______ Á-a-e m- a-a-á-i- ----------------- Árage me agapáei?
Nisam sigurna voli li on mene zaista. Αμφι--λ-ω -ν --- αρέσ--πρα-----κ-. Α________ α_ τ__ α____ π__________ Α-φ-β-λ-ω α- τ-υ α-έ-ω π-α-μ-τ-κ-. ---------------------------------- Αμφιβάλλω αν του αρέσω πραγματικά. 0
Á--g--me-a---á--? Á____ m_ a_______ Á-a-e m- a-a-á-i- ----------------- Árage me agapáei?
Nisam sigurna hoće li mi on pisati. Α-φιβά----αν θα μ-υ-γράψ-ι. Α________ α_ θ_ μ__ γ______ Α-φ-β-λ-ω α- θ- μ-υ γ-ά-ε-. --------------------------- Αμφιβάλλω αν θα μου γράψει. 0
Ár--- -- a----ei? Á____ m_ a_______ Á-a-e m- a-a-á-i- ----------------- Árage me agapáei?
Nisam sigurna ho će li me on oženiti. Α-φι--λλ---ν θ---ε-π-ν-ρ--τ--. Α________ α_ θ_ μ_ π__________ Α-φ-β-λ-ω α- θ- μ- π-ν-ρ-υ-ε-. ------------------------------ Αμφιβάλλω αν θα με παντρευτεί. 0
Á--g--th--gy----i? Á____ t__ g_______ Á-a-e t-a g-r-s-i- ------------------ Árage tha gyrísei?
Da li on mene stvarno voli? Άρα---τ-υ--ρέσ---τα-α-ή-ει-; Ά____ τ__ α____ σ__ α_______ Ά-α-ε τ-υ α-έ-ω σ-α α-ή-ε-α- ---------------------------- Άραγε του αρέσω στα αλήθεια; 0
Ára-- t-- g-r--ei? Á____ t__ g_______ Á-a-e t-a g-r-s-i- ------------------ Árage tha gyrísei?
Da li će mi ipak pisati? Άρα-ε-θα μ---γ-άψε-; Ά____ θ_ μ__ γ______ Ά-α-ε θ- μ-υ γ-ά-ε-; -------------------- Άραγε θα μου γράψει; 0
Ára-- t-- gy-í-e-? Á____ t__ g_______ Á-a-e t-a g-r-s-i- ------------------ Árage tha gyrísei?
Da li će me ipak oženiti? Ά--γ---α-------τρ-υ-εί; Ά____ θ_ μ_ π__________ Ά-α-ε θ- μ- π-ν-ρ-υ-ε-; ----------------------- Άραγε θα με παντρευτεί; 0
Á-age --- -- p---i --lé---n-? Á____ t__ m_ p____ t_________ Á-a-e t-a m- p-r-i t-l-p-ō-o- ----------------------------- Árage tha me párei tēléphōno?

Kako mozak uči gramatiku?

Svoj materinji jezik počinjemo učiti kao bebe. To se dešava potpuno automatski. Mi to ne primjećujemo. Prilikom učenja naš mozak mora puno raditi. Na primjer, dok učimo gramatiku, on ima jako puno posla. Svaki dan čuje nove stvari. Stalno dobija nova impulse. Međutim, mozak ne može obraditi svaki impuls pojedinačno. Mora se ponašati ekonomično. Zato se orijentira na pravilnosti. Mozak pamti ono što često čuje. On registrira koliko često se neka stvar ponavlja. Iz tih primjera zatim izvlači gramatičko pravilo. Djeca znaju da li je neka rečenica točna ili netočna. Međutim, ne znaju zašto je to tako. Njihov mozak poznaje pravila iako ih nije učio. Odrasli drugačije uče jezike. Oni već poznaju strukturu svog materinjeg jezika. One je temelj za nova gramatička pravila. Odraslima je za učenje potrebna nastava. Mozak ima utvrđen sustav prilikom učenja gramatike. To je recimo vidljivo na imenicama i glagolima. Oni se pohranjuju u različitа područja mozga. Prilikom njihove obrade aktiviraju se različiti dijelovi mozga. Nadalje, jednostavna pravila se uče na drugačiji način od složenih. Kod složenih pravila više moždanih područja radi skupa. Još nije istraženo na koji točno način mozak uči gramatiku. No zna se da teoretski može naučiti svaku gramatiku...