Zbirka izraza

hr Prilozi   »   be Прыслоўі

100 [sto]

Prilozi

Prilozi

100 [сто]

100 [sto]

Прыслоўі

Pryslouі

Odaberite kako želite vidjeti prijevod:   
hrvatski bjeloruski igra Više
već jednom – još nikada ужо-кал-с--– я--э-нік--і у__ к_____ – я___ н_____ у-о к-л-с- – я-ч- н-к-л- ------------------------ ужо калісь – яшчэ ніколі 0
P--s-o-і P_______ P-y-l-u- -------- Pryslouі
Jeste li već jednom bili u Berlinu? Вы-ўж- к-л--ь-б----ў Бе-л-не? В_ ў__ к_____ б___ ў Б_______ В- ў-о к-л-с- б-л- ў Б-р-і-е- ----------------------------- Вы ўжо калісь былі ў Берліне? 0
P--sl--і P_______ P-y-l-u- -------- Pryslouі
Ne, još nikada. Не---шч- -ік-лі. Н__ я___ н______ Н-, я-ч- н-к-л-. ---------------- Не, яшчэ ніколі. 0
u-h--k-lіs’ - -ash--- ----lі u___ k_____ – y______ n_____ u-h- k-l-s- – y-s-c-e n-k-l- ---------------------------- uzho kalіs’ – yashche nіkolі
netko – nitko х-о-н--уд-ь-–---х-о х__________ – н____ х-о-н-б-д-ь – н-х-о ------------------- хто-небудзь – ніхто 0
uzh--ka-і---–-ya-hc----і--lі u___ k_____ – y______ n_____ u-h- k-l-s- – y-s-c-e n-k-l- ---------------------------- uzho kalіs’ – yashche nіkolі
Poznajete li nekoga ovdje? В---а-о-н-бу-з--тут--------? В_ к___________ т__ в_______ В- к-г---е-у-з- т-т в-д-е-е- ---------------------------- Вы каго-небудзь тут ведаеце? 0
u-h- ----s- - y-sh--e---kolі u___ k_____ – y______ n_____ u-h- k-l-s- – y-s-c-e n-k-l- ---------------------------- uzho kalіs’ – yashche nіkolі
Ne, ne poznajem nikoga ovdje. Не,-я--ут -іко-- н- --д-ю. Н__ я т__ н_____ н_ в_____ Н-, я т-т н-к-г- н- в-д-ю- -------------------------- Не, я тут нікога не ведаю. 0
Vy ---o -a-і-- byl- u Be-l-ne? V_ u___ k_____ b___ u B_______ V- u-h- k-l-s- b-l- u B-r-і-e- ------------------------------ Vy uzho kalіs’ bylі u Berlіne?
još – ne više яшч- – уж--не я___ – у__ н_ я-ч- – у-о н- ------------- яшчэ – ужо не 0
Vy u-ho-k---s’-b--- u Berlі--? V_ u___ k_____ b___ u B_______ V- u-h- k-l-s- b-l- u B-r-і-e- ------------------------------ Vy uzho kalіs’ bylі u Berlіne?
Ostajete li još dugo ovdje? В------я-ч---а-оўг- заст-н---с-? В_ т__ я___ н______ з___________ В- т-т я-ч- н-д-ў-а з-с-а-я-е-я- -------------------------------- Вы тут яшчэ надоўга застаняцеся? 0
Vy -z-o k--і-’--ylі-- Ber-іne? V_ u___ k_____ b___ u B_______ V- u-h- k-l-s- b-l- u B-r-і-e- ------------------------------ Vy uzho kalіs’ bylі u Berlіne?
Ne, ne ostajem više dugo ovdje. Н-,-- б-льш ту- -е -аст-н---. Н__ я б____ т__ н_ з_________ Н-, я б-л-ш т-т н- з-с-а-у-я- ----------------------------- Не, я больш тут не застануся. 0
Ne,-y-shc-- --k--і. N__ y______ n______ N-, y-s-c-e n-k-l-. ------------------- Ne, yashche nіkolі.
još nešto – ništa više яшч-----ху –---льш-н-чога я___ к____ – б____ н_____ я-ч- к-ы-у – б-л-ш н-ч-г- ------------------------- яшчэ крыху – больш нічога 0
Ne,-yas---e --k-lі. N__ y______ n______ N-, y-s-c-e n-k-l-. ------------------- Ne, yashche nіkolі.
Želite li još nešto popiti? Хо-а-е --чэ кр-ху --п-ц-? Х_____ я___ к____ в______ Х-ч-ц- я-ч- к-ы-у в-п-ц-? ------------------------- Хочаце яшчэ крыху выпіць? 0
N-- yas--he-n-ko-і. N__ y______ n______ N-, y-s-c-e n-k-l-. ------------------- Ne, yashche nіkolі.
Ne, ne želim više ništa. Не- я--ол-ш-н-ч-г---- --ч-. Н__ я б____ н_____ н_ х____ Н-, я б-л-ш н-ч-г- н- х-ч-. --------------------------- Не, я больш нічога не хачу. 0
kht----b--z- --n-kh-o k___________ – n_____ k-t---e-u-z- – n-k-t- --------------------- khto-nebudz’ – nіkhto
već nešto – još ništa у-- ----неб---ь---я--- -і---а у__ ш__________ – я___ н_____ у-о ш-о-н-б-д-ь – я-ч- н-ч-г- ----------------------------- ужо што-небудзь – яшчэ нічога 0
kh-o-n-bu-z’ - nі-h-o k___________ – n_____ k-t---e-u-z- – n-k-t- --------------------- khto-nebudz’ – nіkhto
Jeste li već nešto jeli? Вы---о--то---б-дзь е-і? В_ ў__ ш__________ е___ В- ў-о ш-о-н-б-д-ь е-і- ----------------------- Вы ўжо што-небудзь елі? 0
kh----e-u--’-----k--o k___________ – n_____ k-t---e-u-z- – n-k-t- --------------------- khto-nebudz’ – nіkhto
Ne, još ništa nisam jeo / jela. Н-,-- -ш-э ----га-н---- / -е ела. Н__ я я___ н_____ н_ е_ / н_ е___ Н-, я я-ч- н-ч-г- н- е- / н- е-а- --------------------------------- Не, я яшчэ нічога не еў / не ела. 0
V- ka----e-udz- t-t-v----t--? V_ k___________ t__ v________ V- k-g---e-u-z- t-t v-d-e-s-? ----------------------------- Vy kago-nebudz’ tut vedaetse?
još netko – više nitko х-о--еб-д---яш-- – н---о -о--ш х__________ я___ – н____ б____ х-о-н-б-д-ь я-ч- – н-х-о б-л-ш ------------------------------ хто-небудзь яшчэ – ніхто больш 0
Vy-k----n-b-dz’-tu------et-e? V_ k___________ t__ v________ V- k-g---e-u-z- t-t v-d-e-s-? ----------------------------- Vy kago-nebudz’ tut vedaetse?
Želi li još netko kavu? Х---н----з- яшч--х--а к--ы? Х__________ я___ х___ к____ Х-о-н-б-д-ь я-ч- х-ч- к-в-? --------------------------- Хто-небудзь яшчэ хоча кавы? 0
V--k-go--e--dz--t---ve-----e? V_ k___________ t__ v________ V- k-g---e-u-z- t-t v-d-e-s-? ----------------------------- Vy kago-nebudz’ tut vedaetse?
Ne, nitko više. Н-- ----- ніхто. Н__ б____ н_____ Н-, б-л-ш н-х-о- ---------------- Не, больш ніхто. 0
N-, ya--u--nіko-a n- -ed--u. N__ y_ t__ n_____ n_ v______ N-, y- t-t n-k-g- n- v-d-y-. ---------------------------- Ne, ya tut nіkoga ne vedayu.

Preuzimanje Datoteka MP3 (.zip datoteke)

MP3 hrvatski + bjeloruski (1-100) MP3 bjeloruski (1-100)
Video nije pronađen!

Arapski jezik

Arapski jezik je jedan od najvažnijih svjetskih jezika. Arapski jezik govori više od 300 milijuna ljudi. Oni žive u više od 20 različitih zemalja. Arapski spada u afroazijske jezike. Arapski jezik nastao je prije više tisuća godina. Ovaj jezik se prvobitno govorio na Arapskom poluotoku. Odatle se počeo širiti dalje. Govorni arapski jezik se razlikuje od standardnog jezika. Također postoji mnogo različitih arapskih dijalekata. Moglo bi se reći da se u svakoj regiji govori drugačije. Govornici različitih dijalekata se uopće ne razumiju. Stoga su filmovi iz arapskih zemalja većinom titlovani. Samo tako ih se može razumjeti u svim arapskim zemljama. Klasični standardni arapski jezik se danas jedva uopće govori. Postoji samo u pisanom obliku. U knjigama i novinama se koristi klasičan arapski standardni jezik. Danas ne postoji stručni arapski jezik. Stručno nazivlje je preuzeto i8z drugih jezika. Ovdje prije svega prevladavaju francuski i engleski jezik. Interes za arapski jezik posljednjih je godina jako porastao. Sve više ljudi želi učiti arapski. Tečajevi se nude na svakom sveučilištu i mnogim školama. Puno ljudi smatra arapsko pismo posebno fascinantnim. U arapskom jeziku se piše zdesna nalijevo. Izgovor i gramatika arapskog jezika nisu baš jednostavni. Ima puno glasova i pravila koje drugi jezici ne poznaju. Pri učenju arapskog jezika bi se stoga trebalo pridržavati određenog redoslijeda. Prvo izgovor, pa gramatika, a onda pisanje…